Jubilarni 40. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin, s međunarodnom izložbom plinske opreme i tehnologije, uspješno je održan u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji od 7. do 9. svibnja 2025. u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU) i Centra za plin Hrvatske d. o. o.

Skup je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Hrvatske gospodarske komore i Agencije za ugljikovodike. Skup su poduprli glavni partner Prvo plinarsko društvo d. o. o., sponzori INA–Industrija nafte d. d., Plinacro d. o. o., LNG Hrvatska d. o. o., Monter-strojarske montaže d. d., Međimurje-plin d. o. o., Siemens Energy d. o. o., HEP d. d., Borealis d. o. o., Gas Teh d. o. o., MET Croatia Energy Trade d. o. o. te suorganizatori Podzemno skladište plina d. o. o., EVN Croatia Plin d. o. o., Gradska plinara Zagreb d. o. o. i Termoplin d. d. Varaždin.

Tijekom tri dana na skupu je prisustvovalo oko 600 sudionika iz 20 država. I ove godine, iznimno posjećeni skup okupio je brojne stručnjake za plin i energetiku, znanstvenike s hrvatskih i europskih sveučilišta, menadžere energetskih kompanija, predstavnike energetskih subjekata koji obavljaju energetske djelatnosti u sektoru plina, kao i predstavnike velikih industrijskih potrošača plina te proizvođača i zastupnika plinske opreme iz zemlje i inozemstva. Održano je osam okruglih stolova i pet zanimljivih interaktivnih panel-diskusija. Prezentiran je niz znanstvenih i stručnih radova. Zastupljeno je bilo 191 plinskih i energetskih tvrtki i organizacija. 30 izlagača (od kojih 17 iz inozemstva) predstavilo je svoju ponudu u izložbenom prostoru ispred kongresne dvorane.

Atraktivni program konferencije obuhvatio je devet aktualnih tematskih cjelina o najaktualnijim temama iz područja plinskoga gospodarstva i energetske tranzicije, interaktivne panel-diskusije, okrugle stolove i postersku sekciju.

Na otvaranju skupa pozdravnim se riječima obratio predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić. Istaknuo je da se nalazimo u vremenu izazova i prilika jer energetski sektor prolazi duboku transformaciju. Prisutne su globalne napetosti koje uzrokuju velike oscilacije cijena energenata koje pridonose nesigurnosti kod donošenja strateških odluka, no s druge strane potiču potrebu za inovacijama i promjenama. Zbog rasta broja stanovništva na zemlji, potrebe za energijom su sve veće, a održivu energetsku budućnosti vidi u kombinaciji plina i OIE. Ova konferencija prestavlja dobru priliku za razmjenu ideja, znanja i iskustava.

Izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, dr. sc. Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu i ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, istaknuo je kako se posljednjih godina potvrdilo da energija nije samo trgovačka roba već strateški izvor bitan za sigurnost građana i stabilnost države. Dodao je da će plin biti značajan faktor  u određivanju energetske bilance Republike Hrvatske, uz stabilnu opskrbu iz više dobavnih pravaca i oslonac na vlastite resurse s OIE.

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, Vedran Špehar, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske, naveo je da su sigurnost opskrbe energijom, njena priuštivost i dekarbonizacija bitni čimbenici energetske politike Republike Hrvatske. Prirodni plin će i dalje imati važnu ulogu u procesu tranzicije ka zelenom i održivom gospodarstvu. Zahvaljujući prirodnom plinu i terminalu za UPP na otoku Krku, naša zemlja zadnjih godina postaje važno energetsko čvorište ovog dijela Europe. Posebno je istaknuo da sigurnost opskrbe energijom hrvatskih građana i industrije nije bila upitna niti u danima energetske krize.

Snježana Đurišić, ravnateljica Uprave za prostorno uređenje, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, istaknula je važnost prirodnog plina u pogledu sigurnosti, stabilnosti i tranzicije našeg energetskog sustava. Smatra prirodni plin mostom u energetskoj tranziciji prema OIE. U Ministarstvu, sektor plina vide i kao važnog partnera u procesima prostornog planiranja.

Član Uprave tvrtke Prvo plinarsko društvo d. o. o. Zvonimir Šibalić, rekao je da prirodni plin vidi još dugi niz godina kao bitnog energenta bez kojeg se ne može zamisliti ukupna energetika i koji će obilježiti njen smjer, što je realnost današnjice. Smatra da je kod OIE-a u razvoj i konzum potrebno znatno ulaganje još dugi niz godina, a koji su ravnopravni partner prirodnom plinu.

Predsjednica uprave INA-Industrija nafte d. d. Zsuzsanna Ortutay, naglasila je investicije tvrtke u niz projekata OIE, poput proizvodnje zelenog vodika i biometana. Posebno je najavila povećanje proizvodnje nafte i plina iz postojećih i novih ležišta zbog važnosti korištenja vlastitih izvora i sigurnosti opskrbe. Zbog toga je potrebno privesti proizvodnji već potvrđena i razraditi postojeća eksploatacijska područja, čime bi se današnji uvoz smanjo za sedam do deset posto do 2027. godine. Najavila je i da će INA-Industrija nafte d .d. uložiti u projekte poboljšanja energetske učinkovitosti od 50 do 100 milijuna eura.

Članica uprave Plinacra mr. sc. Daria Krstičević se osvrnula na stratešku odluku Vlade o izgradnji terminala za UPP na otoku Krku, koja je prepoznala važnost projekta povećanja kapaciteta terminala s 2,9 na 6,1 milijardu kubika. Jačanje kapaciteta plinske infrastrukture također je nužno za povećanje sigurnosti opskrbe Republike Hrvatske i transport plina na okolna tržišta, što će pridonijeti stvaranju energetskog čvorišta za srednju i jugoistočnu Europu. Podsjetila je na započet probni rad plinovoda Zlobin–Bosiljevo, a u tijeku su radovi na plinovodu Zabok–Lučko, čime će se višestruko povećati kapacitet prema Sloveniji. U tijeku su pripreme za izgradnju preostala dva plinovoda: Bosiljevo–Sisak i Kozarac–Sisak. Paralelno se odvijaju i aktivnosti na izgradnji Jonsko– jadranskog plinovoda te južne interkonekcije s BiH.

Predsjednik Uprave Siemens Energy d. o. o. Boris Miljavac iznio je podatak da je tvrtka već proizvela 7400 plinskih turbina, čime se svrstavaju među među najveće svjetske proizvođače. Novi modeli su konstrukcijski spremni za uporabu mješavine prirodnog plina i vodika koja će imati ključnu ulogu u budućnosti, kao i prirodni plin u energetskoj tranziciji. Tvrtka puno ulaže u istraživanje i razvoj (prošle godine 1,2 milijarde eura) i surađuje s najvećim sveučilištima u svijetu, a u njihovom istraživačkom timu radi 4300 stručnjaka.

Direktor Podzemnog skladišta plina d. o. o. Vlado Vlašić rekao je da su prošlu sezonu grijanja priveli kraju s nikada zabilježenom rekordnom niskom količinom plina u skladištu Okoli (koja je u jednom trenutku pala na samo osam posto). Potrošači nisu imali problema oko opskrbe. Izvjestio je o završetku natječaja za zakup kapaciteta skladišta do kraja ožujka 2031., za što je postojao veliki interes. Sada se odvija ciklus punjenja skladišta Okoli. Na lokaciji budućeg skladišta u Grubišnom Polju još se odvija proizvodnja iz ležišta, prije pripreme za skladište koje bi proradilo krajem 2027. godine.

Direktor tvrtke LNG Hrvatska d. o. o. Ivan Fugaš najavio je da će u listopadu 2025. u rad biti pušten znatno povećani kapacitet terminala za UPP na Krku čime će Hrvatska definitivno postati jedno od glavnih energetskih čvorišta za ovaj dio Europe. Pripremni radovi su u visokoj fazi i odvijanju se prema planu, a terminal za UPP na otoku Krku spremno će dočekati ogrjevnu sezonu.

U uvodnom dijelu konferencije, pozvano predavanje održao je Andrea Stegher, dopredsjednik i budući predsjednik Međunarodne plinske unije (IGU) (2025. – 2028.), koji je istaknuo da potražnja za energijom i dalje raste, a plin igra ključnu ulogu u zadovoljavanju potreba potrošača.

Ulaganja u plin od proizvodnje do „downstrema“ duboko su potrebna s obzirom na krhku ravnotežu koja još uvijek karakterizira globalno tržište. Tržište plina je globalno zahvaljujući ukapljenom prirodnom plinu koji je postao ključan za zadovoljavanje potreba za fleksibilnošću i diverzifikacijom. O dobavnim pravcima i stabilnosti tržišta plina u kontekstu globalnih izazova, govorila je Marina Piškorjanac iz tvrtke Prvo plinarsko društvo d. o. o. Istaknula je da europsko tržište prirodnog plina prolazi kroz opsežnu prilagodbu, preslagivanje i ugovaranje novih dobavnih pravaca nakon smanjenja isporuka ruskog plina. U takvom dinamičnom okruženju nužno je stalno pratiti kretanja i prilagođavati poslovne odluke u skladu s promjenama. U 2024. od potrošenih 320 milijardi kubika plina, u EU-a je proizvedeno oko 10 posto. Problematiku uloge prirodnog plina u globalnoj energetskoj tranziciji i energetska trilema i balansiranje između energetske sigurnosti, održivosti i pristupačnosti izložio je Moty Kuperberg iz Izraela, s Instituta za pomorsku politiku i strategiju. Globalna energetska tranzicija zahtijeva drugačije pristupe od onih koje smo iskusili u proteklih pet godina. Trebamo više plina, koji se isporučuje većem broju zemalja iz šireg spektra izvora i na dulja ugovorena razdoblja, jer energetska sigurnost ima prednost u energetskoj trilemi, naglasio je.

Nakon predavanja održana je panel-diskusija. Moderator panela bio je Marko Biočina, a sudjelovali su: dr. sc. Julije Domac iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske i Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, Zvonimir Šibalić iz tvrtke Prvo plinarsko društvo  d. o. o., Zsuzsanna Ortutay iz INA-Industrija nafte d. d., mr. sc. Petar Sprčić iz HEP d. d., izv. prof. dr. sc. Darko Pavlović iz tvrtke Plinacro d. o. o., Ivan Fugaš iz LNG Hrvatska d. o. o., Boris Miljavac iz Siemens Energy d. o. o. i Nenad Hranilović iz Međimurje plin d. o. o. Panelisti su naglasili ulogu prirodnog plina u energetskoj tranziciji. Potrebno je povećati investicije u energetiku kako bi se podigla proizvodnja plina u Republici Hrvatskoj. U tom smislu, pozdravljeni su rezultati otkrivenih novih nalazišta plina.  Vezano za OIE, njihov najveći nedostatak je nedovoljna fleksibilnost zbog čega su potrebna kvalitetna skladišta. Prirodni plin je dobra solucija zbog mogućnosti komplementarnog rada s OIE. Posljednjih godina je zbog sankcija je znatno smanjen uvoz ruskog plina, a nedavno je iz EU najavljena i potpuna zabrana uvoza. Nema razloga za strah od zamjene nekada dominantnog opskrbljivača (Rusije) novim (SAD), jer UPP na terminal za UPP na otoku Krku može dolaziti sa svih strana svijeta, premda je SAD najveći dobavljač UPP-a za Europu. Zbog toga je vrlo važno informiranje krajnjih kupaca o bitnim europskim i hrvatskim propisima i aktivnostima, da im se osigura nesmetana opskrba plinom. U procesu energetske racionalizacije, s inženjerskog stajališta, potrebno je izbjegavati preklapanje plinske i toplinske mreže po gradovima, što je pravilo u Njemačkoj. Međutim, plin će još desetljećima biti važan energent zbog svoje fleksibilnosti, a prebrza energetska tranzicija i pokušaji njegove zamjene s OIE bila bi preskupa. Važnost financijske održivosti za provedbu započete energetske tranzicije je temelj svega, tako da potrošači, kao i svi ostali subjekti na energetskom tržištu, mogu preživjeti financijski. Očekuje se ipak postupno smanjivanje potrošnje prirodnog plina u kućanstvima koja sada troše 56 posto plina u Republici Hrvatskoj. Međutim, postoji i dalje značajni konzum u termoelektranama, a plin koriste i u kutinskoj tvornici umjetnih gnojiva Petrokemija, čiji su proizvodi vrlo važni za poljoprivredu. Panelisti ne očekuju bitnije skokove cijena plina u Republici Hrvatskoj jer Vlada i dalje ima mogućnost regulacije tih cijena.

Nakon panel-diskusije, mr. sc. Marijan Krpan, iz Agencije za ugljikovodike, je izlagao o globalnim kretanjima u proizvodnji plina te dao pregled aktivnosti na istraživanju plina u Republici Hrvatskoj u 2024. godini. Tijekom 2024. tri su kompanije imale intenzivne aktivnosti bušenja i prijavile su otkrića ugljikovodika koja su posebno važna jer će njima Republika Hrvatska dodatno smanjiti ovisnost o uvozu energenata. Josip Bubnić iz INA-Industrija nafte d. d., Marius Paul Nowak iz Vermilion Zagreb Exploration d. o. o., i Gabor Bada iz Aspect Energy prikazali su perspektivu kompanija u daljnjem procesu istraživanja i proizvodnje ugljikovodika i rast proizvodnje prirodnog plina u Republici Hrvatskoj. Laslo Farkaš Višontai, iz tvrtke Podzemno skladište plina d. o. o., opisao je trideset osam godina djelatnosti podzemnog skladištenja plina u Republici Hrvatskoj, od završetka projekta prvoga hrvatskog podzemnog skladišta plina u Okolima (koje je tada bilo tek 13. skladište u svijetu) do danas. Osvrnuo se i na projekt i pripremu budućeg podzemnog skladišta plina Grubišno Polje. Mr. sc. Anders Hellberg, iz Siemens Energy d. o. o., izložio je tehnologiju tvrtke na koji način se smanjuju emisije CO2 visokoučinkovitim plinskim turbinama i kombiniranim ciklusom. Luka Cener, iz tvrtke Plinacro d. o. o., je prikazao vremenski hodogram izgradnje novog magistralnog plinovoda Zlobin – Bosiljevo DN 800/100, za koji su dodijeljena bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost u sklopu projekta ,,Jačanje plinske infrastrukture”. Izgradnja je uspješno završena 20. 2. 2025. godine. Na prethodno predavanje se nadovezao Danijel Gračan, iz tvrtke Plinacro d. o. o., govoreći o povezivanju plinovoda Zlobin – Bosiljevo DN 800/100 i njegovom utjecaju na upravljanje plinskim transportnim sustavom i uklapanju u sustav SCADA. Krešimir Kekez, iz PA-EL d. o. o., je objasnio na koji način je obavljena optimizirana inspekcija katodne zaštite 14” podmorskog plinovoda u sjevernom Jadranu u svrhu produljenja životnog vijeka građevine. Aplikativno rješenje za srednjoročno planiranje angažiranosti termoelektrana i termoelektrana-toplana HEP-Proizvodnje d. o. o. „PlanPRO EEB“ prezentirao je Marin Dumančić iz HEP Proizvodnje d. o. o. Aplikacija uvažava planiranu raspoloživost, potrebe toplinskog konzuma, varijante spojne proizvodnje odnosno proizvodnje električne i toplinske energije, potrošnje goriva, emisija CO2 te izračuna proizvodnih cijena električne i toplinske energije termoelektrana i termoelektrana-toplana.

Nakon završetka prezentacija svih predavača u predmetnoj tematskoj cjelini razvila se zanimljiva panel-diskusija koju je moderirao Marko Biočina, na kojoj su sudjelovali: doc. dr. sc. Nikola Vištica, iz Hrvatske energetske regulatorne agencije, mr. sc. Marijan Krpan iz Agencije za ugljikovodike, Josip Bubnić iz INA-Industrija nafte d. d., Laslo Farkaš Višontai iz tvrtke Podzemno skladište plina d. o. o. i izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Panelisti su u uvodnom dijelu istaknuli da je plin ključan energent za gospodarski rast i imat će vrlo važnu ulogu još dugo u budućnosti. Republika Hrvatska ima dobar kurs u jačanju kapaciteta plinske infrastrukture, kroz kapitalne investicijske projekte. Modernizacija i proširenje transportnog i skladišnog sustava plina ključni su koraci u smanjenju energetske ovisnosti i povećanju sigurnosti opskrbe. Ina-Industrija nafte d. d., Vermilion Zagreb d. o. o. i Aspect Croatia Kft. Tvrtke koje imaju koncesije u Republici Hrvatskoj su tijekom 2024. izradile ukupno devet istražnih bušotina i prijavile otkrića ugljikovodika. Prirodni plin iz novih otkrića 2029. će imat više od 40 % udjela u ukupnoj proizvodnji domaćeg plina. Kapacitet infrastrukture podzemnog skladišta plina Okoli zadovoljava sve potrebe tržišta plina. U cilju povećanje sigurnost opskrbe u Republici Hrvatskoj, operator sustava skladišta plina utječe osiguranjem obveznih (ili strateških) zaliha plina i izgradnjom novih skladišnih kapaciteta (Grubišno Polje). U svrhu realizacije svih projekata, Rudarsko-geološko naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu školuje dovoljan broj vrhunskih kadrova koji mogu odgovoriti složenim zahtjevima tehničke struke. Razvoj i održavanje plinske infrastrukture i ulaganje u vlastitu proizvodnju prirodnog plina su temelj stabilnosti i energetske sigurnosti Republike Hrvatske, zaključili su panelisti.

Izv. prof. dr. sc. Darko Pavlović, iz tvrtke Plinacro d. o. o., je prikazao na koji način europska vodikova paradigma otvara nove mogućnosti energetske tranzicije putem šest ključnih ekoloških aspekata vodikove tranzicije. Istaknuo je potencijale vodika u dekarbonizaciji industrije, prometa i energetskog sektora, s posebnim naglaskom na njegovu ulogu u smanjenju emisija stakleničkih plinova i povećanju energetske učinkovitosti. Dr sc. Alan Vranjković, iz INA-Industrija nafte d. d., je prezentirao istraživački potencijal prirodnog ili bijelog vodika za ekonomično i održivo pridobivanje vodika u kojem ključan doprinos dolazi iz naftno-geološkog sektora, koji prolazi kroz proces energetske tranzicije. Također, naznačio je koji su to geološki elementi sustava bijelog vodika na lokacijama u JI Europi i Republici Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Daria Karasalihović Sedlar s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorila je o utjecaju umješavanja različitih količina vodika s prirodnim plinom te utjecaju navedenog na parametre kvalitete plina. Provedeno istraživanje je pokazalo znatan utjecaj umješavanja vodika na metanski broj, što se može pokazati kao značajni problem uslijed negativnog utjecaja na performanse rada motora s unutarnjim izgaranjem. Norbert Jansen iz tvrtke Borealis d. o. o. smatra da postojeće i nove plinske mreže moraju biti kompatibilne s vodikom i mješavinama vodika i/ili prirodnog plina ili bioplina. U tom kontekstu, prikazao je proizvodni program polietilenskih cijevnih sustava za buduću opskrbu plinovitim gorivima do 10 bara. Dr. sc. Blaž Likozar, iz Kemijskog Inštituta u Ljubljani, objasnio je potencijal elektrifikacije energetski intenzivne industrije vodikom, amonijakom, e-metanom, e-metanolom i e-kemikalijama. Tommaso Russo, iz tvrtke Automa S.R.L., izložio je projekt Horizon Hydra za unaprjeđivanje sigurnog i održivog praćenja vodika. Isti ima za cilj osigurati više sigurnosne standarde, smanjiti ekološke rizike i poboljšati održivost vodikove infrastrukture. Navedeni projekt financira Europska komisija u okviru programa Horizon. Dario Kovačević, iz tvrtke Borealis d. o. o., je opisao koje polimere proizvodi Borealis d. o. o, kako se koriste u različitim primjenama cijevi, kako doprinose većoj održivosti kao cjevovodni sustav u usporedbi s tradicionalnim materijalima. Materijali s obnovljivim sirovinama mogu se koristiti za proizvodnju polimera, što dodatno doprinosi smanjenju emisija CO2.

Nakon završetka izlaganja predavača održana je panel-diskusija koju je moderirao izv. prof. dr. sc. Darko Pavlović, a na kojoj su sudjelovali: Ivica Jakić iz Hrvatske udruge za razvoj i primjenu vodikovih gorivnih članaka H2-Hydrogen Cell, Bruno Lacković iz Gradske plinare Zagreb d. o. o., dr. sc. Alan Vranjković iz INA-Industrija nafte d. d., prof. dr. sc. Daria Karasalihović Sedlar s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Norbert Jansen, iz tvrtke Borealis Polymere GmbH, Tommaso Russo, iz Automa S.R.L. i dr. sc. Blaž Likozar s Kemijskog Inštituta u Ljubljani. Panelisti su se složili da politiku razvoja korištenja vodika trebaju definirati vlade, kako bi se poduzetnicima omogućilo naći najbolji model kako to provesti u praksi.  U tom smislu, sudionici su istaknuli važnost donošenja propisa zbog smanjivanja troškova i radi bržeg povećanja korištenja vodika. Cijena vodika na tržištu odredit će dinamiku i brzinu korištenja i ona je ključna. Kada će zeleni vodik imati sličnu cijenu kao prirodni plin – tada će mu se znatno povećati tržište i potrošnja te povećati ulaganja. Moderator panel-diskusije proveo je malu anketu među publikom u dvorani o tome što je najvažnije za razvoj tržišta i veće korištenje vodika koja je dala prilično podijeljene odgovore. Konstatirao je da će dobra kombinacija političkih odluka, tehnoloških inovacija i tržišta najbolje potaknuti veće korištenje vodika, a na stručnjacima je da to aktivno potiču i razvijaju. U tom kontekstu, komentirani su počeci razvoja OIE. Dok nije bilo feed-in tarifa nitko nije investirao u OIE jer su proizvodne cijene iz vjetro i solarnih elektrana bile visoke. Međutim, nakon uvođenja tih poticajnih tarifa investicije su se znatno povećale. Nova istraživanja su pokazala da umješavanje do 30 posto vodika u prirodni plin ne bi trebalo, stvarati probleme distributerima uz određene preduvjete, no za to je potrebno provesti detaljnije analize. Polietilenske cijevi su testirane i spremne za prijenos vodika do 10 bara. Panelisti su zaključili da je vodik dobro rješenje kao spremište energije, npr. za viškove iz solarnih i vjetro elektrana i da će potrošnja vodika imati svoju ulogu u budućnosti.

Ivan Fugaš, iz LNG Hrvatska d. o. o., prezentirao je središnji dio projekta proširenja kapaciteta Terminala za UPP na otoku Krku koji se zasniva na ugradnji dodatnog modula za uplinjavanje, maksimalnog kapaciteta uplinjavanja od 250.000 mᶟ/h, smještenog na pramčanoj strani FSRU broda LNG Croatia. Novi modul isporučuje se kao gotovi element s ugrađenom kompletnom opremom te se kao takav ugrađuje i spaja odnosno integrira u postojeći sustav na FSRU brodu LNG Croatia. Na prethodnu prezentaciju nadovezao se Marko Grbić, iz LNG Hrvatska d. o. o., i objasnio na koji način je obavljen priključak terminala za UPP na otoku Krku na elektroenergetsku mrežu, i koje je sve izazove morala savladati tvrtka. Mr. sc. Florian Werner, iz austrijske tvrtke TEADIT International Produktions, objasnio je određivanje karakteristika brtvila na niskim temperaturama. O točnom mjerenju energije u cilju poštenih i profitabilnih transakcija UPP-a, gdje se čak i manje pogreške mogu pretvoriti u značajne financijske gubitke, govorio je Jonathan Britain iz tvrtke EffecTech Ltd.

Prof. dr. sc. Daria Karasalihović Sedlar, s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorila je o plasmanu bioplina i biometana u Europskoj uniji te problematici utiskivanja biometana u plinski sustav. Na temelju istraživanja, predstavljena je sveobuhvatna procjena za proširenje industrije bioplina i biometana u EU-u prema postojećim zakonima, strategijama i politikama EU-a. Analizu pregleda mogućnosti proizvodnje biometana u Republici Hrvatskoj predstavila je Vlatka Kos Grabar Robina, iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, naglasivši izazove koji se javljaju u procesu proizvodnje i korištenja biometana. Željka Pinjuh Ćorić, iz tvrtke Gradska plinara Zagreb d. o. o., navela je problematiku određivanja kriterija i parametara za tehnički i sigurno umješavanje biometana u distribucijske sustave prirodnog plina. Izv. prof. dr. sc. Luka Perković s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je da će se plinski sektor u nadolazećem razdoblju tranzicije prema klimatskoj neutralnosti naći pred brojnim tehničkim izazovima. Prikazao je mogućnost dekarbonizacije plinskog sektora Republike Hrvatske u postizanju klimatske neutralnosti energetskih sustava. Dr. sc. Klaus Payrhuber, iz tvrtke INNIO Jenbacher GmbH & Co OG, smatra da decentralizirana proizvodnja plinske energije ima prednost jer osigurava uravnoteženu energiju na mjestu upotrebe i može se instalirati na mjestima gdje su potrebni i električna energija i toplina. Dao je prikaz plinovitih goriva koja se mogu koristiti za distribuiranu proizvodnju energije na mjestu upotrebe. Tommaso Russo iz tvrtke Automa S.R.L. predstavio je proizvod Golem-zero: pametni regulator za dinamičku integraciju biometana. Proizvod se može primijeniti kod integracije biometana u postojeće mreže za distribuciju plina.

Kako bi se potaknulo organizacije u provođenju racionalnije potrošnje energije, 2011. godine donesena je međunarodna norma ISO 50001 „Sustavi upravljanja energijom – Zahtjevi sa smjernicama za primjenu“. Mihael Slunjski, iz tvrtke Plinacro d. o. o. je prikazao na koji način se operativno provodi navedena norma u tvrtki. Fikret Nasić, iz Gradske plinare Zagreb d. o. o., je prezentirao provedeno ispitivanje hidrodinamičkih karakteristika mjerača protoka plina za turbinski pogon, kod zadanog raspona protoka pri atmosferskom tlaku,  a nadovezao se slijedećim izlaganjem gdje je govorio o ponašanju regulatora plina niskog tlaka (pri višim ulaznim tlakovima). Plinski distribucijski sustav Gradske plinare Zagreb d. o. o. sadrži 464 km čeličnih plinovoda, od čega 171 km visokotlačnog plinovoda koji je u manjem dijelu prstenastog oblika, dok je u većem dijelu zrakastog oblika. Luka Vresk, iz Gradske plinare Zagreb d. o. o., je prikazao na koji se način provodi održavanje čeličnih plinovoda na distribucijskom području Gradske plinare Zagreb d. o. o.  U kriznim vremenima, UNP je nezaobilazan energent za grijanje, kuhanje, pripremu sanitarne tople vode i hlađenje, uz minimalnu opremu na dostupnim mjestima različitih konfiguracija terena. Josip Kelemen, iz tvrtke AGT d. o. o. smatra da UNP treba biti proglašen strateškim energentom s dostupnim zalihama plinskih boca i malih spremnika za potrebe izvanrednih situacija. Nenad Gaković, iz tvrtke Gas Teh d. o. o., je prezentirao miješalište zraka i UNP-a kao zamjenskog postrojenja za prirodni plin. Prelazak s jednog na drugo gorivo odvija se bez poremećaja i bez potrebe za dodatnim podešavanjem radnih uređaja. Damir Jeličić, iz tvrtke Pico Flow Controls d. o. o., prikazao je novitet: višedijelni plinski kontejner (MEGC) s poluprikolicom, inovativno rješenje za prijevoz i skladištenje stlačenog prirodnog plina, uz mogućnost prilagodbe i za druge plinove poput vodika i bioplina. Time se omogućuje fleksibilna distribucija prirodnog plina na različite lokacije, uz dodatnu vrijednost u pogledu prilagodljivosti sustava.

Nakon završetka prezentacija predavača održana je panel-diskusija koju je moderirao Dean Gnjidić, a na kojoj su sudjelovali: Goran Babić iz Hrvatske energetske regulatorne agencije, Srećko Ezgeta iz Gradske plinare Bjelovar d. o. o., Robert Bošnjak iz tvrtke Plinacro d. o. o., Marko Blažević iz tvrtke HEP-Trgovina d. o. o. i Marko Križanec iz tvrtke Energo d. o. o. Na početku panel-diskusije predstavnici distributera plina su istaknuli da već četiri godine, unatoč visokoj inflaciji i rastu troškova te nužnih ulaganja, Hrvatska energetska regulatorna agencija nije povećala tarife za distribuciju, pa su investicije za održavanje, sigurnost sustava i širenje distribucijskih sustava znatno smanjene. Distribucija plina je kapitalno intenzivna djelatnost koja mora imati investicijski potencijal, a zbog preniskih tarifa situacija je neodrživa. Nedavni razgovor između distributera i predstavnika Hrvatske energetske regulatorne agencije o korekciji postojeće metodologije i izmjenama tarifa za sljedeće regulacijsko razdoblje, budi optimizam jer postoji prostor za njeno poboljšavanje. Hrvatska energetska regulatorna agencija je svjesna problema distributera koji su se nakupili prošlih kriznih godina i stvaraju im velike probleme s likvidnošću poslovanja. Operator transportnog sustava u sličnoj je financijskoj situaciji kao i distributeri, osim što je volumen njihovih problema jednak volumenu razlike imovine. Zato bi što prije s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom trebalo naći rješenje problema koje bi svima pomoglo da nekako prevladaju ove krizne godine i dovelo u situaciju da se može normalno poslovati. Naznačen je i problem opskrbljivača koji moraju investirati u energetsku učinkovitost, za što im prijeti plaćanje penala od 2030. godine (u slučaju neizvršenja obaveza) za cijelo regulacijsko razdoblje koje je počelo 2020. Na kraju panela distributeri i opskrbljivači plina pozdravili su intenciju za potpunom deregulacijom tržišta od 2027. godine i prestankom mjera, te najavljenu promjenu metodologije i povećanje tarifa od straneHrvatske energetske regulatorne agencije.

O doprinosu Plinacra, operatora plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske, u implementaciji Uredbe (EU) 2024/1787 o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru, govorio je Luka Dermišek iz tvrtke Plinacro d. o. o. Postignuća čine Plinacro d. o. o. primjerom dobre prakse u usklađivanju lokalnih energetskih strategija s europskim i globalnim klimatskim ciljevima. Antonio Horaček, iz tvrtke Plinacro d. o. o., je pojasnio važnost upravljanja i nadziranja transportnog sustava plina iz Nacionalnog dispečerskog centra u Zagrebu, te predstavio metode i način na koji dispečeri daljinskim putem kontroliraju rad plinskoga transportnog sustava. Talisa Cesaroli, iz Italgas Reti S.p.A., objasnila je korištenje novog pametnog plinomjera „Nimbus“ (inovativni s više senzora), na osnovi višekanalnog povezivanja, kibernetičke sigurnosti u segmentu distribucije plina. O izazovima, rješenjima, najboljoj praksi i rezultatima evolucije digitalne transformacije u Ministarstvu nafte Kuvajta, govorio je Naser Bader AlSaleh. Digitalna rješenja povećala su produktivnost, smanjila ljudske pogreške, poboljšala učinkovitost rada, kao i točnost analize podataka, kroz interoperabilnost između operativne tehnologije (OT) i informacijske tehnologije (IT). Dr. sc. Francesco Ciocca, iz tvrtke Picarro Sàrl, prikazao je inovacije u mjerenju, kvantifikaciji i smanjenju emisija metana, pružajući operaterima prirodnog plina provjereni put do postizanja neto nulte emisije metana. Korištenjem napredne mobilne tehnologije za detekciju propuštanja u kombinaciji s opsežnim paketom za analizu podataka, Picarro omogućuje precizna i skalabilna izravna mjerenja metana u cijelim mrežama. Mr. sc. Amir Irvanian, iz tvrtke Esders GmbH, prezentirao je tehnologiju u izvješćivanju praćenja o emisijama metana. Izvještavanje osigurava pravovremene i točne dostavljane podatake o emisijama regulatornim tijelima. O starteškim upravljanjem rizicima kritične infrastrukture i poslovanju u skladu sa zelenom tranzicijom govorio je Damjan Smoja iz tvrtke ATD Solucije d. o. o. U praktičnom analitičkom izračunu, prikazana je osjetljivost objekata i infrastrukture na izloženost fizičkim opasnostima.

O proteklih četrdeset godina Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa stručnjaka za plin, i doprinosu razvoju primjene plinova u prometu, prezentirali su Zoran Dojčinović iz Hrvatske stručne udruge za plin i mr. sc. Davor Matić iz Energetske akademije d. o. o. Pregled objavljenih radova i njihovih bitnih elemenata potkrijepljen je i usporednim opisom razvoja tržišta primjene pojedinih vrsta plinova u prometu u Republici Hrvatskoj u istom razdoblju i njegovih bitnih odrednica, s ciljem pružanja cjelovite slike. O retrospektivi izgradnje punionice SPP-a u Slavonskom Brodu govorio je Krešimir Marijanović iz tvrtke Brod-plin d. o. o. Ambiciozan plan iz 2014-e godine do danas osigurao je punionicu SPP-a s cjelogodišnjim radnim vremenom, smještenu na cestovnom koridoru zapadne i istočne Europe te predstavlja potvrdu dobrog ulaganja i nastavak puta primjene prirodnog plina u prometu. Osvrt i kratak pregled problematike aktualnog stanja tržišta stlačenog prirodnog plina (SPP) u Republici Hrvatskoj dao je Nereo Milin iz Energo d. o. o. Izložio je analizu potencijala punionica SPP-a u budućnosti, a ponajviše u perspektivi korištenja biometana koji će biti na raspolaganju u Hrvatskoj od 2026./2027. godine iz vlastitih izvora. Biometan ima svoju perspektivu i tržište, pogotovo u javnom gradskom prijevozu, te može konkurirati drugim gorivima proizvedenim iz obnovljivih izvora i elektromobilnosti. Analizu učinkovitosti i energetskog potencijala otpadne topline brodskog 4-taktnog motora izložio je dr. sc. Vladimir Pelić s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Učinkovitost energetskog sustava broda može se značajno povećati korištenjem otpadne topline, ne samo za grijanje već i za proizvodnju električne energije. Povećanjem ukupne energetske učinkovitosti smanjuju se troškovi goriva i emisije u okoliš. Sanjin Kuljanić, iz Jadrolinije govorio je o strategiji tvrtke u odnosu na ciljeve zaštite okoliša.

Nakon završetka izlaganja predavača održana je panel-diskusija koju je moderirao mr. sc. Davor Matić, a na kojoj su sudjelovali: Krešimir Marijanović iz tvrtke Brod-plin d. o. o., Zoran Dojčinović iz Hrvatske stručne udruge za plin, Nereo Milin iz Energo d. o. o., dr. sc. Vladimir Pelić s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijecii i Sanjin Kuljanić iz Jadrolinije. Na početku panel-diskusije, mr. sc. Davor Matić dao je kraći uvod i izvijestio sudionike skupa o aktualnom stanju plina u prometu u EU-u. Autoplin (UNP) je i dalje najveće i najrasprostranjenije alternativno gorivo u Europskoj uniji s preko 20.000 punionica, a lidersku poziciju zauzima i u Republici Hrvatskoj. Dekarbonizacija autoplina moguća je uvođenjem bioUNP-a, a također i kroz mješavinu dimetil etera i UNP-a. Njemački ADAC je 2022. godine objavio analizu životnog ciklusa gdje najniže emisije CO2 uz električna vozila uz proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora imaju upravo vozila s pogonom na biometan. Panelisti su pozdravili razvoj projekta INA-Industrija nafte d.d. i očekivano pokretanje biometanskog postrojenja u Sisku 2026. godine. Ciljano korištenje je primarno u transportu i industriji, kroz mrežu Plinacra. Očekivana proizvodnja biometana (3000 tona godišnje) mogla bi se gotovo u potpunosti potrošiti u postojećem voznom parku autobusa na prirodni plin u Hrvatskoj. Prema knjizi narudžbe novih brodova do 2027. na globalnom nivou, UPP zauzima primarno mjesto u odnosu na ostala alternativna goriva. Jadrolinija ima zadaću prilagoditi se strogim europskim Direktivama o zaštiti okoliša, dok terminal za UPP na otoku Krku nudi mogućnost primjene prirodnog plin kao mogućeg prijelaznog goriva u fazi dekarbonizacije, no u razmatranju su i druge opcije ekološki prihvatljivih goriva.

Ferdo Barbarić, iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić”, govorio je o forenzičkom vještačenju plinomjera zbog neovlašene potrošnje plina. Forenzička vještačenja plinomjera direktno ukazuju na važnost pravilnog postupka evidentiranja tragova kod zamjena plinomjera, a koji mogu biti presudni dokazi u sudskim procesima. Na taj način osigurava se pouzdanost dokaza i smanjuje mogućnost nejasnoća ili sporova. Stjepan Pavliša, iz tvrtke PA-EL d. o. o., upozorio je na neophodnu primjenu normi katodne zaštite kao dio sigurnosti plinskih sustava i financijske održivosti. U praksi dolazi do mnogih propusta u lancu od projektiranja i gradnje pa sve do održavanja. Najčešći sudionici tih procesa nisu dovoljno osposobljeni te ne primjenjuju norme za katodnu zaštitu. Financijsku analizu stope prinosa na vlastiti kapital, u djelatnosti distribucije plina u Republici Hrvatskoj, prezentirala je mr. sc. Janja Kulić iz tvrtke Kulić – Kulić & Sperk d. o. o. Osvrnula se na regulatorni okvir koji definira uvjete poslovanja distributera plina i analizu elemenata tarifnog sustava, na način izračuna regulirane dobiti te utjecaj regulatornih tijela, s posebnim naglaskom na Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju. Obveze operatora transportnog sustava, vezano za javno objavljivanje podataka u skladu s Uredbom EU 2024/1789, prikazao je Borna Borković iz tvrtke Plinacro d. o. o., a poseban naglasak stavio je na podatke o sastavu prirodnog plina koji su najviše zahvaćeni novom Uredbom 2024/1789.

Na posterskoj sekciji, vezanoj za problematiku plinskoga gospodarstva i energetike, autori su prezentirali svoje postere i održali predavanja o interesantnim temama poput energetske integracije s obnovljivim izvorima,  izazova cijena prirodnog plina u Europi i Sjevernoj Africi, razvoja tehnologije izdvajanja kiselih plinova iz prirodnog plina i povećanja energetske učinkovitosti.

Brojni izlagači iz zemlje i inozemstva predstavili su napredna tehnička rješenja za plinsko gospodarstvo i energetiku na izložbi plinske opreme i tehnologije, koja se održala usporedo a konferencijom.

Održani jubilarni 40. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin u Opatiji omogućio je brojna poslovna povezivanja velikog broja plinskih i energetskih stručnjaka pri čemu su sklopljeni novi poslovi i stvorena nova partnerstva uz ugodna druženja u Opatiji.

Na kraju velikoga trodnevnog skupa, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić zahvalio je pokroviteljima, glavnom partneru, sponzorima, suorganizatorima, medijskim pokroviteljima, predavačima, panelistima, tvrtkama koje su zakupile izložbene jedinice, predstavnicima medija i svim ostalim sudionicima na potpori i doprinosu uspješnosti održanog skupa. Izrazio je spremnost organizatora za prihvaćanje novih ideja i prijedloga oko poboljšanja programa i kvalitete skupa. Posebno je naglasio izazove koji očekuje plinski sektor u procesu dekarbonizacije prirodnog plina u tranzicijskom razdoblju. Istaknuo je perspektivnost prirodnog plina u globalnoj energetici još duži niz godina.

Sljedeći 41. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin održat će se od 6. do 8. svibnja 2026. godine, u Opatiji.