Webinar pod nazivom „Modeliranje plinskih izazova na konkurentnom tržištu“, koji je organizirala australska tvrtka Energy Exemplar u suradnji s Centrom za plin Hrvatske d. o. o. i Hrvatskom stručnom udrugom za plin (HSUP), održan je 30. lipnja 2020.
Besplatan webinar uživo, koji je moderirao mr. sc. Davor Matić, dopredsjednik HSUP-a, obuhvatio je aktualne teme važne i za globalnu plinsku industriju i za jugoistočnu Europu poput konvergencije elektroenergetskog i plinskog sektora, planiranja opskrbe plinom, ugovora, stohastičkih procjena skladištenja plina te međusobne optimizacije tržišta plinom i električnom energijom kao rezultata konvergencije sektora i perspektive UPP-a u srednjoj i istočnoj Europi.
Tracy Granger, vodeća analitičarka tržišta energijom za Energy Exemplar, prikazala je mogućnosti arbitraže za električnu energiju i plin koje proizlaze iz konvergencije sektora zbog očekivana rasta gospodarstva temeljenog na vodiku i pojave tehnologija Power-to-Gas (P2G). Prema Grangerovoj, povećanje potražnje električne energije nenamjerna je posljedica politika dekarbonizacije u Europi te postoji sve veća neusklađenost između oblika potražnje i ponude. Glavno je pitanje što treba učiniti s viškom električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Očekuje se da će se potrošnja električne energije u Europi nakon epidemije koronavirusa povećati za 1% na godinu zbog elektrifikacije prometa i prijelaza na toplinske pumpe za električno grijanje. Granger je napomenula da postoji sve intenzivnija strategija „guranja“ (push), odnosno nametanja tržišta električnom energijom na koju tržište plinom u istoj mjeri odgovara strategijom „povlačenja“ (pull), zato što se plin kao energent mora dekarbonizirati, i to vrlo brzo. Potrebne su mu održive opcije, a u ovom trenutku one su povezane s vodikom i tržištem električnom energijom.
Tracy Granger usredotočila se na važnost zajedničkog modeliranja i istodobnog optimiziranja tržišta električnom energijom i plinom da bi se iskoristio potencijal za skladištenje i transport električne energije u obliku plina. Također, demonstrirala je kako bi to moglo smanjiti emisije CO2 i volatilnost cijena na tržištu električnom energijom. Takvo modeliranje, koje uključuje P2G, pokazuje da će se, primjerice, 2030-ih višak proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora moći iskoristiti za povećanu primjenu tehnologije P2G, što bi snizilo cijene električne energije.
Naglasila je da scenariji koje je sastavila Europska mreža operatora prijenosnog sustava za električnu energiju i plin (ENTSO-E i ENTSOG) pokazuju da se električna energija i plin više ne mogu razmatrati odvojeno te da uporaba tehnologije Power-to-Gas (P2G) čini bitan dio njihovih scenarija jer dodaje znatnu fleksibilnost tržištu električnom energijom pretvaranjem viška električne energije dobivene iz obnovljivih izvora u plin i njegovim skladištenjem u obliku vodika, a ujedno omogućava uporabu trenutačne plinske infrastrukture s ograničenim dodatnim ulaganjem ili tehnološkim rizikom. Granger je dodala da ENTSO-ov središnji scenarij predviđa 30 GW instalirane snage sustava P2G u roku od 20 godina, što je više od vršnog opterećenja Poljske. Slučaj distribuirane energije predviđa 500 GW instalirane snage sustava P2G, što iznosi 20% trenutačnog volumena uvoza plina u EU-u.
Granger je dodala da je jeftinije i učinkovitije transportirati električnu energiju u obliku plina nego kao električnu energiju te objasnila: „Za jednak trošak kapitala plinovod BBL, koji povezuje Nizozemsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, može transportirati 120 TWh na godinu u usporedbi s BritNedom (visokonaponski podmorski istosmjerni prijenosni sustav od 1000 MW između Ujedinjenog Kraljevstva i Nizozemske) što transportira samo 8 TWh na istoj udaljenosti. Uz to, trenutačno je na raspolaganju puno više skladišta plina nego skladišta električne energije, od kojih se većina odnosi na kratkoročno skladištenje“.
Prema dr. sc. Michaelu Thomadakisu, partneru u Sektoru energetike tvrtke Grant Thornton, od 2022. godine nadalje prevladavat će spajanje (integracija) tržišta, što znači da će otprema energije biti nacionalna, ali s regionalnim utjecajem. Kapacitet interkonekcije postat će unutarnji kapacitet u stvarnom vremenu, a rezerve će se tretirati regionalno, također u stvarnom vremenu. Prekogranična trgovina intenzivirat će se i bit će dostupno više prekograničnih kapaciteta zbog projekata od zajedničkog interesa. „Operatori prijenosnog sustava i nacionalna regulatorna tijela morat će donositi prekogranične odluke, a svaki nacionalni subjekt, bilo da je sudionik na tržištu, proizvođač ili potrošač, također će morati razmišljati i djelovati regionalno“, objasnio je Thomadakis. Naglasio je i da će plin dugoročno poduprijeti dekarbonizaciju te da tržišta plinom i infrastruktura mogu sudionicima tržišta ponuditi načine za zamjensku zaštitu od rizika (engl. proxy hedging).
Iako je grčki elektroenergetski sustav trenutačno centralizirano tržište (jedno od rijetkih preostalih u Europi), to će se od rujna promijeniti. Povrh toga kapacitet proizvodnje električne energije iz lignita od 4,4 GW, što čini gotovo 35% instaliranog kapaciteta u grčkom elektroenergetskom sustavu, postupno će se obustaviti do 2028. godine, od čega većina do 2023. godine.
Tvrdi da će s početkom rada Transjadranskog plinovoda (TAP) do kraja ove godine, izgradnjom plinskog konektora koji povezuje Grčku i Bugarsku (IGB), predviđenom konačnom investicijskom odlukom za plutajući LNG terminal Alexandroupolis i budućim aukcijama za dodjelu kapaciteta LNG terminala Revithoussa (trenutačno jedinog EU-ovog LNG terminala u jugoistočnoj Europi) plin, a posebno UPP imati veoma važnu ulogu u energetskom sektoru Grčke i susjednih zemalja.
„Grčka je nedavno uvela aukciju za projekte obnovljivih izvora energije. Uz to, grčka burza električne energije uspostavljena je prošle godine, a djelovat će kao virtualna točka trgovanja plinom od početka 2021.“, napomenuo je Thomadakis. Na temelju novouspostavljenoga regionalnog modela tržišta plinom i električnom energijom u PLEXOS-u dr. Thomadakis govorio je o analizi scenarija Grant Thorntona o utjecaju dekarbonizacije i klimatskih politika u Grčkoj susjednim zemljama, a s obzirom na implementaciju ciljanog modela tržišta električnom energijom u jugoistočnoj Europi i Energetskoj zajednici.
Thomadakis je naglasio da je simulacija tržišta nužnost i dodao da će cijena plina, uključujući cijenu UPP-a, oblikovati tržište električnom energijom u regiji barem tijekom sljedećeg desetljeća. Tržišne simulacije za regionalno tržište (Grčka, Bugarska i Italija), koje je provela tvrtka Grant Thornton, pokazale su da će poslije 2025. grčke cijene električne energije dan unaprijed (engl. day-ahead prices) postati konkurentne cijenama u Italiji i Bugarskoj.
„Pretpostavimo li da će Bugarska ispunjavati svoje obveze glede emisija CO2 i slijediti politike uspostavljene zbog klimatskih promjena, u sljedećih će pet godina doći do obrnuta protoka električne energije iz Grčke u Bugarsku, što će vjerojatno značiti da je jeftinije transportirati plin. Grčka ima prednost s obzirom na susjedne zemlje, jer ima obilne kapacitete za uvoz plina, što se odražava i na tržište električnom energijom“, rekao je Thomadakis.
Thomadakis je dodao da će se prihodi proizvođača iz obnovljivih izvora ubuduće temeljiti i na cijenama UPP-a. „Proizvođači iz obnovljivih izvora morat će uzimati u obzir plin, posebno u zemljama poput Grčke, a vjerojatno i u Hrvatskoj kada UPP uđe u energetski miks.“
Ioannis Christodoulou, viši analitičar energetskog tržišta za Enegy Exemplar, prikazao je kako model PLEXOS tvrtke Energy Exemplar može modelirati optimizaciju i nesigurnost skladištenja plina. Rekao je da u stvarnom svijetu donositelji odluka često smiju poduzimati radnje za rješavanje problema samo u određenim trenutcima kada se pojave profiti, troškovi, sigurnost opskrbe i drugi uvjeti u sustavu koji uključuju nesigurnost. Ioannis je pokazao da se s pomoću metode Monte Carlo i mogućnosti stohastičke optimizacije PLEXOS može nositi s takvim problemima i nesigurnosti.
Dr. Andrzej Sikora, predsjednik Odbora za energetske studije (Instytut Studiów Energetycznych), predstavio je perspektivu UPP-a u srednjoj i istočnoj Europi. Objasnio je da su porast globalne ponude UPP-a zbog usporene potražnje u Aziji, dvije tople zime i smanjenje industrijske potražnje zbog pandemije koronavirusa rezultirali neobično velikim europskim zalihama plina i prekomjernom opskrbom u Europi. Što se tiče cijena UPP-a, koje su najniže u povijesti, s nedovoljno iskorištenom infrastrukturom, dr. Sikora smatra da je UPP gorivo koje donosi revolucionarne promjene u Europi. Najavio je da je poljska tvrtka PGNiG odlučila povećati svoje kapacitete za regasifikaciju na terminalu UPP-a Świnoujście s 5 milijarda m3 na 6,2 milijarde m3 do 2022. (kada joj ističe dugoročni ugovor o isporuci plina s ruskim Gazpromom) te će ponovo povećati kapacitet na 8,3 milijarde m3 do 2023. kao odgovor na sve veću potražnju. Također, naglasio je da prognoze potražnje u srednjoj i istočnoj Europi pokazuju povećanje potrošnje za 15%, na 92 – 95 milijarda m3 na godinu u 2035. (s 80 milijarda m3 na godinu u 2018.). Dr. Sikora vjeruje da ruski UPP postaje globalna sila jer Novatek slijedi globalni trend te Rusija ima potencijal ostati četvrti ili peti najveći tržišni igrač u pogledu UPP-a.
Na zanimljivoj panel-diskusiji predavačima je postavljeno pitanje kako vide ulogu infrastrukture prirodnog plina s obzirom na nacrt strategije za vodik Europske komisije, koji je potvrdio da je „prioritetni cilj Europske unije trenutačno usmjeren prema čistom vodiku dobivenom iz obnovljive električne energije“. Budući da će se vodik dobiven iz prirodnog plina smatrati niskougljičnim samo ako se povezane emisije uklone s pomoću tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika (CCS), postavljeno je i dodatno pitanje je li uopće konkurentno gospodarstvo temeljeno na vodiku moguće bez proizvodnje vodika iz niskougljičnoga prirodnog plina.
Dr. Sikora odgovorio je da konkurentno gospodarstvo temeljeno na vodiku nije moguće bez proizvodnje vodika iz prirodnog plina s malenim udjelom ugljika jer danas ne postoji učinkovita tehnologija za vodik, a njegovo dobivanje elektrolizom skupo je. Uvjeren je da će uz potporu EU-a europske zemlje naći vrlo učinkovito rješenje za skladištenje, pripremu i uporabu vodika. Današnja europska plinska infrastruktura nije pripremljena za transport vodika i potrebne su nove investicije. Prema riječima dr. Sikore, priprema infrastrukture već je započela pa, na primjer, u SAD-u postoji 800 km plinovoda s vodikom koji povezuju rafinerije, a Europa ima 40 – 60 km takvih plinovoda u Antwerpenu.
Dr. Thomadakis dodao je da će za ulaganja u vodik biti potrebni mnogi zahtjevi za financiranje od Europske komisije, brojne analize troškova i koristi, što znači da će biti potrebne i simulacije tržišta. Za one koji doista misle ulagati bitna je i vrijednost njihovih ulaganja, što iziskuje vrlo sofisticirane alate za potporu pri odlučivanju. Ioannis Christodoulou složio se da je dobro planiranje iznimno važno i da višak električne energije moramo iskoristiti za proizvodnju vodika, jer ekonomski nije povoljno ni izvedivo da se za proizvodnju vodika rabi električna energija iz mreže.
Predavačima je također bilo upućeno pitanje o tomu kako vide buduću ulogu UPP-a (i u našoj regiji zbog LNG terminala na otoku Krku) s obzirom na ciljeve dekarbonizacije EU-a, kao i na utjecaje krčkoga LNG terminala na cijene plina u Hrvatskoj i regiji, moguće promjene na tržištu ili pojave novoga plinskog čvorišta.
Dr. Thomadakis izjavio je da će UPP kratkoročno i, možda, sljedećih 5 do 7 godina imati nisku cijenu, da će ga biti dovoljno te da će imati veoma važnu ulogu u cijeloj regiji. LNG terminal na Krku vrlo je važan za regiju zato što može plinom opskrbljivati mnoge zemlje, ali one moraju biti sigurne da ga mogu rabiti. Ključno pitanje i jedna od zapreka za trenutačnu uporabu UPP-a jest konkurencija između projekata, i to ne samo projekata LNG terminala nego i projekata plinovoda. Krčki terminal mora naći put do Baumgartena tako da su važne i mađarske i hrvatske tarife. Također, valja pratiti kako će se u budućnosti razvijati pitanje konekcije između Hrvatske i Srbije koja trenutačno nedostaje. Ako se sve to ostvari, Hrvatska će postati vrlo istaknut i važan uvoznik UPP-a u regiji. UPP će imati vrlo važnu ulogu u regiji, osobito ako uz potporu Europske komisije uspijemo uskladiti pravila pristupa prekograničnoj infrastrukturi u regiji. Pristup otvorenom tržištu iz svih zemalja regije također je iznimno važan.
Dr. Sikora dodao je da smo trenutačno svjedoci prekomjernoj opskrbi UPP-om i njegovim niskim cijenama te da imamo odgovarajuću infrastrukturu, što je vrlo dobra situacija za tržište. Regija je vrlo blizu staroj infrastrukturi za opskrbu ruskim plinom, a to otvara mogućnost dogovaranja niskih cijena kao vrsti arbitraže između ta dva elementa. Postoje i mogućnosti razmjene. Ima li netko višak UPP-a, tada se može napraviti razmjena, tj. UPP se može zamijeniti plinom iz plinovoda. „Otvaramo nove mogućnosti: UPP donosi mnogo velikih promjena“, naglasio je dr. Sikora.
Rasprave o ovim zanimljivim temama dobit će i nastavak, jer je ovaj webinar bio samo uvod u radionicu tvrtke Energy Exemplar pod nazivom „Uvod u osnovno modeliranje plina s pomoću PLEXOS-a – prikaz PLEXOS-a“, koja će se održati tijekom jubilarnoga 35. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin u Opatiji, od 21. do 23. listopada 2020.
Ako ste propustili naš webinar, snimku možete pogledati na linku: https://www.youtube.com/watch?v=J9rCGwADoyY.
