34. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin s bogatom, međunarodnom izložbom plinske opreme i tehnologije uspješno je održan u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic od 8. do 10. svibnja ove godine u organizaciji Centra za plin Hrvatske d. o. o. i Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU).

U tri dana najveća međunarodna plinska konferencija i izložba u jugoistočnoj Europi okupila je više od 600 sudionika iz 21 europske države, SAD-a i Kuvajta. Skupu su nazočili stručnjaci za plin i energetiku, menadžeri vodećih europskih energetskih kompanija, znanstvenici s uglednih hrvatskih i europskih sveučilišta, predstavnici transportera, dobavljača, opskrbljivača, proizvođača i distributera plina, kao i predstavnici velikih industrijskih potrošača plina te proizvođača i zastupnika plinske opreme iz zemlje i inozemstva. Bilo je zastupljeno 230 različitih plinskih i energetskih poduzeća i organizacija (od toga 90 inozemnih) a 50 izlagača (od kojih 16 iz inozemstva) predstavilo je svoju ponudu u izložbenom prostoru ispred kongresne dvorane.

Skup je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva zaštite okoliša i energetike RH, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH te Hrvatske gospodarske komore.

Organizaciju skupa poduprli su brojni sponzori: INA – Industrija nafte d. d., Prvo plinarsko društvo d. o. o., Plinacro d. o. o., HEP d. d., Siemens d. d., Gradska plinara Zagreb – Opskrba d. o. o., Međimurje-plin d. o. o., Pegas (Powernext SA), Monter-strojarske montaže d. d., Industrieservice d. o. o., IoT Net Adria d. o. o., Konvex – gasna i vodo tehnika d. o. o. i IVECO, dok su suorganizatori bili Podzemno skladište plina d. o. o. i EVN Croatia plin d. o. o. Tijekom tri dana održavanja stručnog skupa prezentirana su 52 znanstvena i stručna rada (od čega 3 pozivna predavanja i 8 radova na posterskoj sekciji) te 12 okruglih stolova u okviru 10 tematskih cjelina, a održane su i 3 zanimljive panel-diskusije.

 

Ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić otvorio je 34. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin. Ove godine bit će donesena nova Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, ali to nije dokument koji će nekom sektoru dati posao i afirmirati ga, nego treba, prateći trendove u okruženju, otvoriti perspektivu na temelju naših prednosti i nedostataka razvoja energetskog sektora. U tom kontekstu ona neće dovesti u pitanje nijedan energent koji mora zauzeti važnu ulogu u energetskoj budućnosti zemlje, rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić tijekom ceremonije otvaranja skupa. Dodao je da nisu u pravu oni koji smatraju da će plin u tranzicijskom razdoblju prema niskougljičnom gospodarstvu, u sljedećih 30 – 40 godina, biti doveden u pitanje. Naprotiv, plin i plinski biznis u Hrvatskoj imaju itekako lijepu budućnost i nadam se da će ju pratiti i povećanje proizvodnje plina u Hrvatskoj, rekao je Ćorić. Naime, Hrvatska trenutačno, naglasio je, uvozi 60 posto potrebnog plina, kao i 40 posto električne energije te 80 posto nafte pa postoji prostor da se to promijeni, a zajednički je cilj da se to i dogodi. Želimo dodatno povećati sigurnost energetske opskrbe Hrvatske te, koliko je to moguće, povećati domaću proizvodnju. Zato je pozdravio svako moguće istraživanje i eksploataciju energenata, kazavši kako mu je drago da INA i druge kompanije idu u tom pravcu. Također, izrazio je zadovoljstvo zato što je nakon 35 godina raspravâ o izgradnji LNG terminala na Krku, naposljetku počela konkretna provedba toga velikog energetskog projekta.

 Radovi na projektu počeli su u travnju ove godine pa će terminal, kao što je i planirano, početi raditi 1. siječnja 2021., istaknula je Barbara Dorić, direktorica LNG Hrvatska. Rizik od toga hoće li se terminal graditi sada je potpuno uklonjen pa očekujem da će se sljedeće godine povećati zakup kapaciteta. Tomu će pridonijeti i planirani porast uporabe LNG-a u prometu, što će otvoriti novu tržišnu nišu u Hrvatskoj, dodala je.

Ohrabruje i činjenica da posljednjih godina cijene LNG-a opadaju iako je povećana potražnja te da je u posljednje dvije godine potrošnja u Europi porasla za 20 posto, rekao je doc. dr. sc. Dalibor Pudić, predsjednik HSUP-a. Kada se većim dijelom otplate velika investicijska ulaganja, očekuje da će se cijena LNG-a znatno sniziti i da stoga terminal ima budućnost. Također, u svojem je predavanju „Uloga prirodnog plina u postizanju ciljeva niskougljične stategije“ naveo da je potrošnja plina u svijetu od 2006. do 2016. porasla za 23,5 posto, a prilično snažan rast očekuje se i sljedećih desetljeća. HSUP smatra da Hrvatska treba ići prema niskougljičnoj budućnosti, ali treba voditi računa i o konkurentnosti energenata, jer o tome ovisi i konkurentnost gospodarstva, rekao je Pudić.

Osim toga, da su sve termoelektrane u tom razdoblju radile na plin više bi koristi, napomenuo je, napravile za okoliš nego svi obnovljivi izvori. Također, dodao je, treba imati u vidu da će biti teško sve prebaciti na električnu energiju jer je njezin udjel u globalnoj potrošnji energije samo 17 posto, a udio sunca i vjetra samo 0,9 posto, što upućuje na činjenicu da elektroenergetska infrastruktura ne može podnijeti više od pet puta veću potrošnju električne energije. Upozorio je da smo iz domaćih izvora prije sedam, osam godina imali gotovo 2,8 milijarde prostornih metara plina, danas 1,1 milijardu, a da će za dvije do tri godine proizvodnja pasti na 700 milijuna prostornih metara plina. Takav pad proizvodnje rezultirao je manjim BDP-om za gotovo 1%. „Moramo iskoristiti potencijale koje imamo i pokrenuti istraživanja nakon dugogodišnjeg zastoja“, istaknuo je Pudić, „jer brzu i konkurentnu tranziciju prema niskougljičnoj budućnosti zadovoljava samo plin.“

U sklopu liberalizacije tržišta u tijeku je i okrupnjavanje plinskih tvrtka. U to se uključio i HEP pa su, prema riječima predsjednika Uprave Frane Barbarića, u travnju preuzeli virovitički VTC plin, a razmišljaju i o mogućnosti preuzimanja drugih tvrtka za distribuciju i opskrbu plinom. Sada drže oko 15 posto maloprodaje plina u Hrvatskoj, a u veleprodaji gotovo 50 posto, napomenuo je. I za HEP je budući LNG terminal važan kao novi dobavni pravac jer im je, kao velikom potrošaču tog energenta u termoelektranama, vrlo važno imati konkurentnu i sigurnu dobavu plina. To više što planiraju izgradnju novoga plinskog bloka u zagrebačkoj Elektrani – Toplani gdje će visokoučinkovito postrojenje imati iskoristivost goriva veću od 90 posto, čime se diže isplativost ulaganja. Izgradnja takvih, visokoučinkovitih postrojenja na prirodni plin jedna je od strateških odrednica razvoja HEP-a usmjerenog na niskougljične izvore, rekao je Barbarić. Član Uprave HEP-a Petar Sprčić dodao je da izgradnju visokoučinkovitog postrojenja planiraju i u Termoelektrani – Toplani Osijek. HEP sada u termoelektranama troši 500 – 700 milijuna prostornih metara plina na godinu, a ukupno im je potrebna 1 – 1,2 milijarde prostornih metara, jer su i opskrbljivač na veleprodajnom tržištu.

O zakupu dijela kapaciteta budućeg LNG terminala razmišlja i Prvo plinarsko društvo (PPD) i to će zasigurno napraviti kad im taj novi dobavni pravac ponudi konkurentnu cijenu postojećim plinovodima, najavila je članica Uprave te tvrtke, najvećeg uvoznika plina u Hrvatsku, Antonija Glavaš. Oni očekuju porast potrošnje plina u Hrvatskoj, ali ističu da su za to posebno važni veća uporaba tog energenta u industriji i elektranama te snižavanje infrastrukturnih troškova.

Govoreći o važnijim aktualnim projektima i investicijama, članica Uprave Plinacra Darija Krstičević najavila je da bi do kraja ove godine trebala završiti izgradnja kompresorske stanice snage 4,2 MW u Velikoj Ludini. U njezinu je izgradnju uloženo 209 milijuna kuna, a omogućit će dvosmjerni transport plina postojećim plinovodom između Hrvatske i Mađarske, što su već ove godine omogućili na plinovodu između Hrvatske i Slovenije. Među Plinacrove velike investicije ulazi i 18 km dugačak plinovod Omišalj – Zlobin, vrijedan oko 300 milijuna kuna (više od polovice novca osigurano je od EU-a), kojim će se plin s LNG terminala transportirati do postojećega plinovodnog sustava, a trebao bi biti završen u studenome 2020. Najavila je i početak izgradnje plinovoda Donji Miholjac – Belišće. Direktor Podzemnog skladišta plina Ratimir Orešković govorio je o investicijama koje će omogućiti bolji rad postojećega podzemnog skladišta plina Okoli. Za planirano vršno podzemno skladište plina u Grubišnom Polju pri kraju je izrada glavnog projekta i zatražena je lokacijska dozvola. Taj je objekt uvršten u strateške projekte RH, a njegova će važnost doći do izražaja u vrijeme najveće potrošnje te osobito ako se dogode neka havarija ili problem na europskim plinovodima kojima uvozni plin stiže u Hrvatsku.

Predsjednica Uprave Siemensa Medeja Lončar naglasila je nužnost prilagodbe tvrtka novom vremenu i novim tehnologijama. Tvrtka Siemens shvatila je da samo ulaganjem u vlastiti razvoj može opstati na globalnom tržištu, jer se energetika ubrzano mijenja i sve više traži potporu digitalne tehnologije. Navela je mnogobrojne, uspješno završene projekte tvrtke Siemens u Hrvatskoj i svijetu, a neki od njih detaljnije su objašnjeni u pripremljenome stručnom predavanju. Gđa Lončar istaknula je da Siemens već niz godina podupire Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin u Opatiji i da to namjerava činiti i ubuduće.

Izvršni direktor Ine za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Tvrtko Perković smatra da plin neće biti samo tranzicijski energent u prijelazu prema većoj uporabi obnovljivih izvora energije, nego da će imati veliko značenje i sljedećih desetljeća. Ina je jedini proizvođač plina u RH i lani su proizveli 1,1 milijardu prostornih metara. Nakon završetka natječaja za dodjelu novih koncesija tijekom lipnja ove godine očekuju otvaranje novog investicijskog ciklusa istraživanja novih plinskih ležišta. Lani su od svojeg partnera, talijanske tvrtke ENI, otkupili 50 posto zajedničkih nalazišta na sjevernom Jadranu, što je povećalo proizvodnju plina u Hrvatskoj za 10 posto. Također, to im omogućava razvoj nekih ležišta jer im je to sada postalo isplativo pa očekuje da će sljedeće godine početi nova bušenja i razrada tih plinskih polja kako bi se dodatno povećala proizvodnja, rekao je Perković. Prema njegovim riječima, zahvaljujući toj akviziciji za desetak su posto povećane i Inine rezerve plina koje se procjenjuju na 8 – 10 milijarda kubika. Osim proizvodnje, bave se i uvozom i prodajom plina pa su već zakupili dio kapaciteta budućeg LNG terminala.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Tomislav Jureković istaknuo je da je opskrba plinom Hrvatske sigurna zahvaljujući vlastitoj proizvodnji, plinovodima za uvoz, podzemnom skladištu plina i cijelom sustavu koji normalno funkcionira. Preporučio je stručnjacima da ne oponiraju jedni drugima, nego da pokušaju stvoriti sintezu. Napomenuo je i kako je upitno stajalište da je plin tranzicijski energent prema niskougljičnoj energetici. Možda tako i bude na tržištima većih država, ali u manjim zemljama poput Hrvatske, to nije nužno. Osobito stoga što se puno ulagalo u plinsku infrastrukturu pa ju treba dovršiti i stvoriti sve tržišne i financijske preduvjete kako bi se pokazalo da je plin energent na koji se Hrvatska može i treba osloniti. Naš pravi izazov jest pametna dekarbonizacija po najnižim troškovima, naglasio je Jureković.

U predavanju „Geopolitički utjecaji na uporabu izvora plina i raspoloživih pravaca opskrbe“ profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu prof. dr. sc. Igor Dekanić naglasio je da su u realnim okolnostima slobodnog tržišta i međunarodne konkurencije roba i usluga ekonomski pobjednici zemlje koje usklađuju poželjne ciljeve niskougljičnog razvitka s nižim troškovima sadašnjeg energetskog miksa i vlastitom konkurentnošću. To utječe na jačanje uloge prirodnog plina, čija ekonomska i geopolitička važnost raste na energetskim tržištima u neposrednoj i daljnjoj budućnosti. Govoreći o novoj strategiji energetskog razvoja RH, koja se priprema, istaknuo je da njezina tri glavna cilja trebaju biti sigurnost i konkurentnost opskrbe te održivi razvoj. Ali strategiju treba pratiti i program provedbenih mjera čega, nažalost, nije bilo kod prve dvije energetske strategije, upozorio je Dekanić.

U predavanju „Predvidivost cijena plina i konkurentnosti u odnosu prema drugim gorivima“ dr. sc. Stevo Kolundžić iz HSUP-a istaknuo je da je mehanizam određivanja cijena plina bio i još jest vezan uz naftu pa uz neko vrijeme odgode cijene plina prate cijene nafte. Broj utjecajnih čimbenika zbog čijeg će se djelovanja i ubuduće teško predviđati cijene i nafte i plina povećan je u posljednjih desetak godina. Nakon 2020. rast će ponuda plina iz novih izvora i destinacija. Tako se može očekivati da će SAD nastojati usmjeriti svoj izvoz na europsko tržište. I dalje će djelovati sučeljavanja velikih sila radi njihova globalnog pozicioniranja, a nije sigurno da se za postizanje geopolitičkih ciljeva neće iskoristiti sva druga sredstava, dakle, i plin i nafta. Zato će predikcija cijena i dalje biti samo okvirna i neće puno pomoći poslovnim ljudima koji odlučuju o dugoročnim poslovima, rekao je Kolundžić.

Prof. dr. sc. Gerhard Schmitz iz Instituta za tehničku termodinamiku Tehnološkog sveučilišta u Hamburgu govorio je o otpornim energetskim sustavima s velikom količinom obnovljivih izvora energije. Prezentacija je pokazala rezultate istraživačkog projekta o modeliranju prijelazne energije. U okviru ovog projekta, koji je financiralo njemačko Ministarstvo ekonomije i energetike, razvijen je skup modula programskog jezika Modelica pod nazivom „TransiEnt“. Simulacije s ovim skupom modula Modelice rabe se u novom projektu da bi se odredila otpornost energetskog sustava. Naglašena je uloga plina kao nositelja energije koji se može skladištiti. Pod pojmom „plin“ misli se na termodinamičko stanje. Plin može biti prirodni, ukapljeni ili, u budućnosti, vodik i bioplin. Prof. Schmitz prikazao je i nove mogućnosti novih skladišta električne energije kao što su visokotemperaturna skladišta.

Igor Grozdanić iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore predstavio je nacrt hrvatskog integriranog energetskog i klimatskog plana i njegovu usporedbu s njemačkim energetsko-klimatskim planom u segmentu prirodnog plina. Takvim planovima države EU-a, pa tako i Hrvatska, prikazuju pregled trenutačnog energetskog sustava, nacionalnih ciljeva, politika i mjera u području energetske i klimatske politike za razdoblje od 2021. do 2030. Planom se u okviru pet dimenzija – dekarbonizacija, energetska učinkovitost, energetska sigurnost, unutarnje energetsko tržište i istraživanje, inovacije i konkurentnost – daje pregled nacionalnih ciljeva i planova. Naglasak je na integriranom upravljanju energetskom i klimatskom politikom kako bi se osiguralo da se svim aktivnostima povezanima s energijom na razini Unije pridonosi ciljevima Energetske unije.

Na skupu su predstavnici velikih europskih kompanija predstavili nove tehnologije usklađene s novim, sve strožim energetskim i ekološkim propisima EU-a. Mario Opačak iz tvrtke Vaillant istaknuo je da se svjetski energetski sustav nalazi u fazi velikih promjena. Zato je u svojem izlaganju pod naslovom „Promjene u energetici i primjer prilagodbe proizvodnog programa proizvođača opreme“ pokazao primjer njihove prilagodbe novim trendovima. Riječ je o novoj generaciji Vaillantovih uređaja za regulaciju grijanja, hlađenja i ventilacije koji će na tržište doći pod nazivom „sensoCONTROL“, najavio je Opačak. Vladimir Turina iz tvrtke Viessmann istaknuo je ekonomske i ekološke prednosti razvijenih plinskih kogeneracijskih sustava tvrtke Viessmann, konstruiranih za primjenu u poslovnim i javnim objektima, uz odgovarajuće visoke performance i prilagođenost operativnim procesima za sigurnu i učinkovitu opskrbu električnom energijom, energijom za grijanje/hlađenje i toplom vodom. Posebno su prikazani inovacije i razvoj energetske učinkovitosti toplinskih sustava.

Na tiskovnoj konferenciji, odgovarajući na novinarsko pitanje o cijenama plina za kućanstva i gospodarstvo u budućnosti, predsjednik HSUP-a doc. dr. sc. Dalibor Pudić rekao je da cijenu određuje tržište i da će ono biti potpuno otvoreno 2021. te da treba riješiti pitanje energetskog siromaštva s obzirom na potrošače koji neće moći plin plaćati po tržišnim cijenama, a kao što je to napravljeno kod električne energije. Prema njegovim riječima, slijedi umjeren rast cijena plina na burzama, a teško je predvidjeti eventualne promjene cijena u Hrvatskoj jer se cijene na europskim tržištima neprestano mijenjaju u oba smjera. Na pitanje o konkurentnosti plina Pudić je odgovorio da je prirodni plin pri prosječnoj potrošnji za oko 30 posto jeftiniji od naftnih derivata (u EU-u i nešto više) te da se, uz ostalo, povećanjem uporabe plina u prometu automatski smanjuje tarifna stavka za prijenos i distribuciju plina. Ako se razvije infrastruktura, plin u prometu ima budućnost, kazao je.

Govoreći o primjeni prirodnog plina u prometu, mr. sc. Davor Matić iz tvrtke Energetska akademija rekao je da se zasad najviše rabi za autobuse u javnome gradskom prometu u Zagrebu, Rijeci i Puli te da se grade i nove punionice, a uporaba toga goriva planira se u još nekim gradovima poput Slavonskog Broda. U Rijeci se, npr., u prometu potroši oko milijun prostornih metara plina na godinu, što je pet posto ukupne godišnje potrošnje tog energenta na tom području. Ali dok u Italiji već oko milijun osobnih vozila rabi prirodni plin, u Hrvatskoj ih je, prema Pudićevim riječima, tek oko 300 pa se očekuje brži rast. Preduvjet za to jesu izgradnja potrebne infrastrukture, prije svega punionica, te uvođenje poticaja za uporabu toga goriva, za okoliš puno boljeg od naftnih derivata.

Nekadašnji direktor Europske udruge za vozila na prirodni plin te jedan od osnivača i bivši predsjednik Međunarodne udruge za vozila na prirodni plin dr. sc. Jeffrey M. Seisler istaknuo je da vlade imaju ključnu ulogu u poticanju i očuvanju komercijalizacije alternativnih goriva. Bez financijskih i tržišnih poticaja, ovlasti i sredstava za istraživanje i razvoj samo bi neka alternativna goriva mogla steći dovoljno kredibiliteta na tržištu i služiti kao legitimna zamjena za naftu i njezine derivate, upozorio je Seisler. Zato je, dodao je, dobro što je Europska komisija postala sve aktivnija u davanju različitih poticaja, političkih i financijskih, za komercijalizaciju alternativnih goriva koja će dopuniti, a u nekim slučajevima i zamijeniti uporabu nafte u prometu.

Sve veću važnost i ulazak digitalizacije u praćenje plinskog poslovanja objasnio je Bruno Crnički iz tvrtke IoT Net Adria. Digitalna ekonomija naglašava praćenje podataka kao nužnost, jer brzina i informacije daju potrebnu snagu tvrtkama na sve složenijem tržištu. Smatra da će uspjeti samo oni koji imaju jednostavniju i transparentniju uslugu, jer je direktna komunikacija s kupcima uvjet opstanka. Opisao je postavljenu globalnu mrežu Sigfox i njezinu kompatibilnost na nacionalnoj razini. Ta mreža može uspješno odgovoriti potrebama plinskog sektora, osobito u pogledu daljinskog očitanja podataka o potrošnji plina. Svaka nacionalna mreža Sigfox omogućava pokrivenost, ima skalabilnost, energetski je efikasna i pouzdana za sve korisnike.

Nakon što se, poslije nekoliko odgoda, 2021. godine dereguliraju i cijene plina za kućanstva taj bi energent mogao poskupjeti za tu kategoriju potrošača – zajedničko je stajalište stručnjaka okupljenih na 34. međunarodnome znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin. Igor Šadura, direktor Gradske plinare Zagreb – Opskrba, rekao je da, u usporedbi s drugim metropolama EU-a, niže cijene prirodnog plina od onih u Zagrebu imaju samo kućanstva u Budimpešti i Bukureštu. Većina opskrbljivača plin zasad kupuje od HEP-a, tvrtke koju je Vlada odredila za opskrbljivača na veleprodajnom tržištu, jer im je to jeftinije od kupovine na tržištu. Ali kad to, nakon deregulacije cijena za kućanstva, više ne bude moguće, cijene se vjerojatno više neće moći zadržati na postojećoj razini, a zaoštrit će se konkurentska borba među opskrbljivačima te kategorije potrošača, u čemu smo vodeći u Hrvatskoj, istaknuo je Šadura. Također, najavio je da će se nastaviti okrupnjavanje distributera i opskrbljivača jer će veće i uspješnije tvrtke preuzimati one druge. Na to da bi kućanstva nakon deregulacije cijena mogla plaćati skuplji plin – dakako, osim ako se u međuvremenu ne snize njegove cijene na europskom tržištu – upućuje i dodatno financijsko opterećenje, koje će opskrbljivačima što su u 2017. krajnjim kupcima isporučili više od 300 GWh plina, od 2020. donijeti novi Zakon o energetskoj učinkovitosti koji propisuje obveze energetskih ušteda. Zato se opskrbljivači, prema riječima Nenada Hranilovića, direktora Međimurje-plina, pitaju kako izdržati novi financijski udar i koje mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti mogu provesti da bi ispunili tu obvezu. U skladu s tim svi se opskrbljivači već sad intenzivno pripremaju za konkurentsku borbu na tržištu nakon deregulacije cijena za kućanstva.

Ivana Miloloža iz vukovarskoga Prvog plinarskog društva (PPD) rekla je da se struktura cijene plina za krajnje kupce mijenja svake godine. Prema godišnjem izvještaju europske udruge regulatora ACER, udio troška energije smanjuje se, dok se regulirani dijelovi, poput troškova transporta, distribucije, trošarina, poreza i ostalih davanja, povećavaju. Europske trendove prati i struktura cijene plina u Hrvatskoj. Uz trošak energije opskrbljivači plaćaju troškove skladišta, transporta, distribucije, organiziranja tržišta, energije uravnoteženja itd. navela je u predavanju o cijenama plina. Marko Blažević iz HEP Trgovine istaknuo je da će HEP-ova uloga kao opskrbljivača na veleprodajnom tržištu, ovisno o odluci Vlade, završiti 1. travnja 2020. ili 2021. godine. Stoga se i HEP priprema za liberalizaciju i deregulaciju cijena plina za kućanstva, a Blažević je najavio da će potrošačima ponuditi zajedničku isporuku električne energije i plina, kao i drugih usluga poput telekomunikacija. Također, upozorio je na previsoku naknadu koja prijeti opskrbljivačima prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti, a višestruko je viša od cijene robe.

Nenad Švarc iz HEP Proizvodnje konstatirao je da su poduzetništvo i gospodarstvo zakinuti u odnosu prema kućanstvima jer plaćaju skuplji plin i toplinsku energiju. Zato treba što prije otvoriti i taj dio tržišta, a brojne negativne učinke stvorili su i prijašnji poticaji za obnovljive izvore, poručio je. Nikola Vištica, član Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) istaknuo je da je cijelo hrvatsko tržište plina potpuno otvoreno od 2008. pa svaki kupac može birati opskrbljivača. Dodao je i da se sve cijene određuju tržišno, osim reguliranih za kućanstva, na što otpada oko 25 posto potrošnje jer ti kupci uglavnom žele imati javnu uslugu. Kako bi kupcima olakšali informiranje o izboru opskrbljivača i njihovim ponudama, namjeravaju pripremiti aplikaciju za usporedbu cijena plina kao što su to već napravili za električnu energiju. No, pritom vjerojatno neće moći i rangirati sve složenije ponude u koje su uključene razne usluge, jer je to i pravno osjetljivo pitanje, napomenuo je predsjednik Upravnog vijeća HERA-e Tomislav Jureković.

 

Nikola Vištica također je rekao kako je najbolje, gdje god je to moguće, pustiti tržište da djeluje jer se tada najbolje pokaže kvaliteta svake kompanije i energenta. Čim postoji bilo kakvo zakonodavno, metodološko ili tarifno miješanje u tržišne mehanizme, dolazi do umjetne neravnoteže, što možda u nekom trenutku ima dobru namjeru: npr., kada se želi potaknuti razvoj obnovljivih izvora radi ublažavanja klimatskih promjena ili da bi se potaknula veća primjena prirodnog plina u prometu. Ali, s druge strane, ako se pritom „izgubi kompas“ ili to traje predugo, efekti mogu biti negativni pa treba čim prije sve prepustiti tržišnim pravilima. Dobro je to što kod plina, osim PDV-a, nema velikih dodatnih opterećenja raznim porezima i drugim nametima kao kod električne energije, gdje postoje naknade za poticanje obnovljivih izvora, solidarne naknade i drugi nameti, izuzev dio trošarina, što bi moglo olakšati razigravanje tržišta, istaknuo je Marko Blažević iz HEP Trgovine.

 

Damir Škugor iz Ine naveo je da pomalo opada proizvodnja plina pa nastavljaju ulagati u istraživanje, razvoj i proizvodnju, a u posljednjih 10 godina u tu su namjenu uložili 11,4 milijarde kuna. Tako su otkupili ENI-jev dio zajedničkog projekta proizvodnje plina na sjevernom Jadranu, što im je omogućilo povećanje rezerva za 10 posto, a pad proizvodnje u prvom tromjesečju ove godine iznosio je samo 1 posto u odnosu prema istomu lanjskom razdoblju unatoč činjenici da su im plinska polja na kopnu prosječno stara već 40 godina, a na Jadranu 18 godina pa je stoga prisutan i prirodni pad proizvodnje. Upozorio je i na predugo trajanje ishođenja dozvola za naftno-rudarsko istraživanje pa im od potvrde komercijalnog ležišta do početka proizvodnje prođe prosječno pet godina. Najavio je da Ina i dalje namjerava sudjelovati u veleprodaji plina te opskrbi plinom i velikih kupaca i kućanstava nakon što budu deregulirane cijene za tu kategoriju potrošača.

 

Budući da će najavljena deregulacija cijena plina za kućanstva dodatno potaknuti tržišno nadmetanje među opskrbljivačima, za to se priprema i Gradska plinara Zagreb – Opskrba kao vodeći opskrbljivač plinom u Hrvatskoj. Tako je Ena Ercegovac iz te tvrtke predstavila njihovu novu online-platformu za stimuliranje korisnika, koja je napravljena nakon što je njihova web-aplikacija „Moj račun“ za praćenje potrošnje prirodnog plina, dojavu stanja i analizu svih obveza postigla dobre rezultate pa se njome služi već oko 70 tisuća kupaca. Zato su prvi u Hrvatskoj odlučili ponuditi novi oblik pogodnosti uz osnovnu uslugu isporuke plina, a nova aplikacija „GPZO-klub“ služi kao platforma što povezuje oko 300 tisuća njihovih korisnika iz kategorije kućanstva i poduzetničke tvrtke koje će im davati određene pogodnosti. Tako će kupci plina od GPZ – Opskrbe ostvarivati pogodnosti na raznim prodajnim mjestima, a uključene će tvrtke dobivati nove korisnike i besplatno oglašavanje.

 

Wouter Koopman iz Shella istaknuo je mogućnosti potencijalnog uvoza LNG-a u Europu putem terminala. U 2019. godini globalna opskrba LNG-om trebala bi porasti za 35 milijuna tona, a očekuje se da će Europa i Azija novo povećanje opskrbe primiti bez poteškoća. Trgovina LNG-om povećala se sa 100 milijuna tona u 2000. na 319 milijuna tona u 2018. S obzirom na to da je LNG imao važnu ulogu u globalnom energetskom sustavu posljednjih nekoliko desetljeća, sve se veći broj zemalja okrenuo prema prirodnom plinu kako bi zadovoljile svoje rastuće energetske potrebe. Od 2014. do 2017. godine kupci LNG-a povećano su tražili manje, kraće i fleksibilnije ugovore. Dugoročni rast globalnog tržišta LNG-a podupire i činjenica da se prosječna duljina potpisanih ugovora više nego udvostručila: s oko 6 godina u 2017. na oko 13 godina u 2018. godini.

 

Trenutačnu i buduću ulogu Arapske regije u zadovoljavanju potreba Europe za plinom prikazao je mr. sc. Wael Abdel Moati iz Organizacije arapskih zemalja izvoznica nafte (OAPEC) iz Kuvajta, koji je rekao da je prirodni plin pridonio stvaranju dugotrajnih gospodarskih veza između Arapske regije i Europe. Takva veza osigurava uzajamne ekonomske dobrobiti i učinkovito ostvaruje cilj „energetske sigurnosti“ obaju partnera: sigurnost opskrbe radi stabilnosti cjelokupnog tržišta potrošača i sigurnost potražnje za ulaganjima u zemljama proizvođačima. Iako se očekuje da će se potražnja za plinom u Europi vrlo skromno povećati, ovisnost o uvozu plina nastavit će rasti zbog očekivanog pada proizvodnje plina u Nizozemskoj i u Velikoj Britaniji te smanjenju proizvodnje u Norveškoj u odnosu prema visokoj razini 2015. godine. To će nalagati veću suradnju između Arapske regije i europskih partnera u budućnosti, ulaganjima arapskih zemalja u izvozni sektor da bi se potaknula proizvodnja i istodobno osigurao pouzdaniji izvor opskrbe plinom za Europu uz konvencionalne dobavljače plina.

 

Aktualnu temu o problematici plina u prometu otvorili su Zoran Dojčinović iz HSUP-a i mr. sc. Davor Matić iz Energetske akademije predavanjem „Prirodni plin kao bitno motorno gorivo u unaprjeđenju kvalitete zraka“. Naveli su da je u mnogim europskim metropolama dizelsko gorivo zbog štetnog utjecaja na zrak proglašeno nepoželjnim, a javni gradski prijevoz intenzivno se prenamjenjuje na alternativna goriva, osobito na stlačeni prirodni plin radi njegovih odličnih radnih i ekoloških parametara. Naime, to gorivo, za razliku od dizelskoga, pri izgaranju stvara neusporedivo manje emisije dušikova oksida i lebdećih čestica koji su glavni uzročnici bronhitisa, alergija, upala pluća, srčanih i krvožilnih bolesti te karcinoma pluća. Međutim, u Hrvatskoj autobuse na stlačeni prirodni plin u javnom prijevozu imaju samo Zagreb i Rijeka, a ove godine očekuju se i u Puli. Sve dok naši gradovi i dalje (unatoč europskim iskustvima) nabavljaju autobuse na dizelski pogon, teško ćemo reklamirati Hrvatsku kao turističku i ekološku zemlju.

Prof. dr. sc. Daria Karasalihović Sedlar sa zagrebačkoga Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta navela je da se prirodni plin smatra prihvatljivim alternativnim gorivom čijom se primjenom u tranzicijskom razdoblju relativno brzo mogu zamijeniti konvencionalna goriva kako bi se smanjio njihov utjecaj na okoliš. Plin je lako dostupan, cjenovno konkurentan te rabi tehnologije koje su već u širokoj primjeni u transportnom sektoru. Osim u cestovnom transportu, sve se češće upotrebljava i u pomorskom i željezničkom prometu. Nova pravila Međunarodne pomorske organizacije, čija primjena počinje 2020., propisuju višestruko manje količine sumpora u gorivu u pomorskom transportu, čime se potiče uporaba prirodnog plina koji ima vrlo malene emisije SOx i NOx. Ali za povećanje primjene tog energenta u transportnom sektoru nuždan je razvoj popratne infrastrukture za opskrbu cestovnih i pomorskih vozila. Prof. Karasalihović Sedlar postavila je i pitanje: ne bi li država ciljanim subvencijama kao, npr., za električna vozila, trebala poticati razvoj prirodnog plina kao alternativnoga goriva.

Zlatko Budrovčan iz tvrtke EVN Croatia Plin, koja već deset godina znatna sredstva ulaže u proširenje plinske mreže u tri dalmatinske županije, u predavanju „Plinofikacija Dalmacije: potpora očuvanju okoliša i zdravlja“ naveo je da je dosadašnja plinofikacija tog dijela Hrvatske pokazala ne samo potencijal plina za energetske uštede i komfor nego i da je taj energent za okoliš puno bolji od drugih fosilnih goriva. Te ga karakteristike čine poželjnim energentom u regiji što je trajno usmjerena prema turizmu, a koja se zbog snažnog rasta potrošnje električne energije suočava s izazovom elektroenergetskog sustava koji ubrzano doseže granice svoje izdržljivosti. Plin je posebno pogodan za uporabu u javnim ustanovama poput bolnica, vrtića, škola i domova za starije, koje redovito i dalje rabe teška loživa ulja, tj. energent koji zbog emisija štetnih plinova loše utječe na zdravlje ljudi i okoliš te na arhitektonsko nasljeđe, upozorio je Budrovčan. Pritom je istaknuo da je tijekom 2018. deset najvećih potrošača EVN-a prelaskom na plin uštedjelo 28 milijuna kuna, a tijekom šest godina emisije CO2 smanjili su za 26.401 tonu. Zato je, dugoročno gledano, plin prirodan partner u rasterećivanju i jačanju sigurnosti opskrbe energijom u Dalmaciji, uz zaštitu zdravlja i okoliša, rekao je.

Mario Jelić iz Gradske plinare Zagreb upozorio je da postojeći Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima nije usklađen s ostalim zakonima iz pravnog okvira RH, nedovoljno jasno propisuje postupanje operatora distribucijskog sustava plina te ih ujedno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu prema distributerima ostalih oblika energije ili energenata. Prema Zakonu, dogodi li se incident na instalaciji, taj operator primarno treba dokazati ispravnost svojeg postupanja, a tek se zatim provjeravaju postupanja ostalih subjekata uključujući krajnjeg kupca. Specifičnost postojećeg Zakona u odnosu prema zakonskim okvirima država koje primjenjuju standarde DVGW-a i neusklađenost s ostalim zakonima u RH za posljedicu ima hitnu i neodgodivu potrebu njegove izmjene da bi se postigla pravna sigurnost operatora pri ispunjenju njegovih zakonskih obveza, istaknuo je Jelić. Gradska plinara Zagreb u svojem distribucijskom sustavu ima oko 520 kilometara čeličnih plinovoda, od kojih je dio onih većih promjera stariji od 30 godina, a drugi dio manjih promjera stariji i od 40 godina. Takva dugovječnost plinovoda može se pripisati kvalitetnoj izgradnji, a ponajprije kvalitetnom održavanju, naveo je tijekom svojeg predavanja pod naslovom „Kvalitetno održavanje čeličnih plinovoda – preduvjet za dugogodišnju uporabu“ Nikica Dujmović iz te tvrtke.

Na kraju konferencije predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin doc. dr. sc. Dalibor Pudić zahvalio je svim sudionicima na sudjelovanju i doprinosu uspjehu i kvaliteti ovoga tradicionalnog i za plinsko gospodarstvo važnog skupa, koji je ove godine okupio čak i veći broj stručnjaka te održao visoku razinu stručnosti i kvalitete. Sljedeći, jubilarni 35. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin održat će se u Opatiji od 6. do 8. svibnja 2020. godine.

Ako niste mogli prisustvovati 34. Susretu, a zanimaju vas obrađene teme, putem online narudžbenice možete naručiti Zbornik radova (tiskano i online-izdanje)  u kojem su objavljeni svi radovi i prezentacije s okruglih stolova izloženi na skupu u Opatiji.