36. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin s međunarodnom izložbom plinske opreme i tehnologije uspješno je održan u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic od 16. do 18. lipnja u organizaciji Centra za plin Hrvatske d. o. o. i Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU). Nakon dvije godine pandemije koronavirusne bolesti naposljetku su stvoreni povoljni epidemiološki uvjeti i ublažene mjere ograničenja održavanja skupova pa su se stručnjaci za plin i energetiku iz Hrvatske i inozemstva ponovo sastali u svojem tradicionalnom odredištu na Kvarneru – u predivnoj Opatiji. Radi poštovanja epidemioloških mjera, koje su nalagale veće razmake između sudionika u zatvorenu prostoru, program konferencije prenosio se uživo internetskim prijenosom iz glavne kongresne dvorane u ostale tri dvorane, od kojih je u jednoj dostupan bio i simultani prijevod.
Tijekom tri dana u Opatiji se okupilo oko 370 sudionika iz 18 europskih država, SAD-a, Kanade i Kine. Skupu su prisustvovali stručnjaci za plin i energetiku, menadžeri vodećih europskih energetskih kompanija, znanstvenici s uglednih hrvatskih i europskih sveučilišta, predstavnici transportera, dobavljača, opskrbljivača, proizvođača i distributera plina, kao i predstavnici velikih industrijskih potrošača plina te proizvođača i zastupnika plinske opreme iz zemlje i inozemstva. Zastupljeno je bilo više od 150 različitih plinskih i energetskih tvrtka i organizacija (od toga 55 inozemnih), a 24 izlagača (od kojih 9 iz inozemstva) predstavilo je svoju ponudu u izložbenom prostoru ispred kongresne dvorane.
Skup je održan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH. Skup su poduprli sponzori: INA – Industrija nafte d. d., Plinacro d. o. o., HEP d. d., Monter-strojarske montaže d. d., LNG Hrvatska d. o. o., Prvo plinarsko društvo d. o. o., Međimurje-plin d. o. o. i EEX, dok su suorganizatori bili Podzemno skladište plina d. o. o., EVN Croatia plin d. o. o., Termoplin d. d. Varaždin i ATO Inženjering d. o. o. Tijekom tri dana stručnog skupa izložena su 42 znanstvena i stručna rada (među kojima 2 pozvana predavanja i 9 radova na posterskoj sekciji), organizirano je 13 okruglih stolova u okviru 10 tematskih cjelina, a održane su i 3 zanimljive panel-rasprave.
Na otvaranju skupa pozdravnim se riječima uzvanicima i prisutnim sudionicima obratio predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin doc. dr. sc. Dalibor Pudić. Zahvalio je svim pokroviteljima, sponzorima, suorganizatorima, sudionicima i novinarima koji su pridonijeli održavanju skupa i bez kojih to ne bi bilo moguće. Isto tako, naglasio je da se od posljednjeg održavanja skupa u Opatiji možemo pohvaliti da su u Hrvatskoj izgrađene dvije nove punionice ukapljenoga prirodnog plina i dvije nove punionice stlačenoga prirodnog plina, kao i da je završen jedan od najvećih projekata o kojem se na skupu govorilo više od 30 godina – LNG terminal na otoku Krku. Istaknuo je da Hrvatska stručna udruga za plin podupire dekarbonizaciju i da će prirodni plin u kombinaciji s drugim plinovima manjih emisija imati veoma važnu ulogu u dekarbonizaciji, a dokaz tomu jest činjenica da su na skupu već više od deset godina izlagani i radovi vezani uz vodik. Predsjednik HSUP-a pozdravio je visoke uzvanike i sve sudionike, a zatim je pozvao izaslanicu ministra gospodarstva i održivog razvoja Kristinu Posilović da otvori skup.
Kristina Posilović, savjetnica ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića, otvorila je 36. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin. Na početku govora izrazila je zadovoljstvo početkom rada tvrtke LNG Hrvatska, njezinim komercijalnim aktivnostima i radom na unaprjeđenju usluga. Osvrnula se i na novu europsku regulativu pri čemu je navela da je udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u energetskome miksu EU-a prošle godine prvi put bio veći od proizvodnje iz fosilnih goriva. Istaknula je podatak o padu potrošnje električne energije i plina u odnosu prema 2019. u EU-u, kao i da je proizvodnja plina lani bila manja za gotovo 23%, što je i slika stanja u Hrvatskoj. Posebno je naglasila važnost Europskoga zelenog plana, koji daje smjernice za smanjivanje emisija stakleničkih plinova do klimatske neutralnosti, a u kojem se apostrofira potencijal vodika, pri čemu Europska komisija priprema reviziju vrijedećih pravila o plinu i vodiku da bi se osiguralo planirano smanjivanje emisija CO2. Također, paketom koji obuhvaća reviziju direktive i uredbe o plinu EK namjerava potaknuti dekarbonizaciju tržišta plinom i uvođenje na tržište plinova iz obnovljivih izvora, uz uklanjanje regulatornih zapreka. Takvim budućim aktivnostima EU šalje poruku da, unatoč brojnim društvenim izazovima, i dalje računa na plin i višenamjenski potencijal izgrađene i popratne infrastrukture, istaknula je Posilović.
Bojan Linardić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine istaknuo je energetske ciljeve EU-a na području zgradarstva. Naime, vrlo je indikativan podatak da u Hrvatskoj 83% zgrada ne zadovoljava propisane zahtjeve toplinske zaštite i ima velike gubitke topline. Sukladno tomu, udio potrošnje u zgradama u ukupnoj potrošnji veći je od 40%. Naglasio je važnost potrebe povećanja njihove energetske učinkovitost, pri čemu će energetska obnova stambenih i javnih zgrada biti jedan od glavnih preduvjeta za postizanje zelenih ciljeva EU-a. Provedbom mjera energetske učinkovitosti u građevinskom sektoru očekuje se smanjivanje emisija CO2 do 2030. za više od 36%, što će rezultirati i ukupnom uštedom energije u ostalim sektorima.
Predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić u uvodnom je dijelu istaknuo da od skupa u Opatiji, najvažnijeg događaja u plinskoj struci u Hrvatskoj, očekuje potvrdu plinskog sektora kao bitnog i nezaobilaznog dijela niskougljične energetske tranzicije, pri čemu će svoj puni doprinos dati i HEP d. d. Također, tvrtka HEP-Plin, kao bitan sudionik hrvatskoga plinskog sektora, a nakon preuzimanja više manjih distributera i opskrbljivača (u Virovitici, Vukovaru, Krapini i Daruvaru) postala je najveći distributer plina u Hrvatskoj s obzirom na duljinu mreže. Napomenuo je da je HEP istodobno i velik potrošač plina jer znatne količine rabi u svojim termoelektranama, što planira i u sljedećem razdoblju, a razmatra se i uporaba vodika u tim postrojenjima.
Članica uprave tvrtke Plinacro d. o. o. Daria Krstičević s ponosom je istaknula ulogu nacionalnog operatora plinskoga transportnog sustava koji je lani izgradio plinovod Omišalj – Zlobin i tako spojio LNG terminal na Krku s hrvatskim plinskim sustavom. Također, Plinacro je osigurao dvosmjeran transport na plinovodima prema Sloveniji i Mađarskoj, što je bio i zahtjev EU-a, a intenzivno priprema i izgradnju južne plinske poveznice između Hrvatske i BiH kako bi se povećala učinkovitost plinskoga transportnog sustava i stvorili uvjeti širenja plinske distributivne mreže u južnom dijelu Hrvatske, rekla je članica uprave Daria Krstičević. Kao odgovorna tvrtka Plinacro intenzivno prati nove trendove i priprema tehničku podlogu za transport vodika svojim plinovodima.
Na početku svojeg obraćanja Nikola Mišetić, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina iz INE – Industrije nafte d. d., naglasio je višegodišnji trend smanjenja proizvodnje na sve starijim plinskim poljima. Zbog toga je INA odlučila ubrzati neke projekte istraživanja novih plinskih polja jer želi znatno povećati proizvodnju i u Hrvatskoj i inozemstvu. Najesen INA planira bušenje dviju novih bušotina na Jadranu, a zatim i daljnje širenje istraživanja. Na kopnu Hrvatske, u Međimurju, INA istražuje samostalno, na prekograničnim koncesijama zajedno s mađarskim MOL-om, dok su u Egiptu dobili pet koncesija u delti Nila, na području bogatom plinom, naveo je direktor Nikola Mišetić.
Direktor tvrtke Podzemno skladište plina d. o. o. Vlado Vlašić istaknuo je da je nacionalni operator sustava skladišta plina i protekle skladišne godine besprijekorno obavio svoju osnovnu zadaću: bez i jednog zastoja ispunjene su sve ugovorne obveze prema korisnicima, a u skladu s njihovim nominacijama. Također, osvrnuo se i na razvojno-investicijski dio aktivnosti te okupljene predstavnike stručne javnosti izvijestio da je PSP, dana 7. svibnja 2021., od mjerodavnog Ministarstva zaštite okoliša i energetike ishodio dozvolu za skladištenje prirodnog plina na eksploatacijskom polju Grubišno Polje. Vlado Vlašić izvijestio je i da je Podzemno skladište plina Okoli trenutačno u procesu utiskivanja plina te se u njemu na dan 16. lipnja 2021. nalazilo oko 219 mil. m3 plina odnosno oko 2100 kW. Premda se PSP uvelike priprema za sljedeću ogrjevnu sezonu, svi njihovi napori i ulaganja već su usmjereni prema novom regulacijskom razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2027. godine. Tako su od 27. svibnja 2021. godine na snazi Izmjene i dopune Pravila korištenja sustava skladišta plina na koje je, nakon provedene javne rasprave, suglasnost dala HERA.
Siniša Kovač iz tvrtke LNG Hrvatska d. o. o. opisao je dinamiku početka rada terminala za UPP na otoku Krku. Prema njegovim riječima, početkom ove godine terminal su odobrile velike svjetske energetske kompanije. Naime, dosad je na Krk stiglo sedam specijaliziranih brodova s ukupno 600 milijuna prostornih metara plina, čime je terminal postao najveći ulaz plina u Hrvatsku te pouzdan i stabilan dobavni izvor tog energenta. Teminal radi sigurno, pouzdano i bez ikakvih teškoća.
Nakon pozdravnih riječi uzvanika predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin doc. dr. sc. Dalibor Pudić istaknuo je da se čak 61% potrošnje primarne energije u svijetu zadovoljava iz ugljena i nafte, a samo 5% iz energenata koji imaju manje emisije od plina. Naglasio je da sadašnje svjetske emisije CO2 iznose oko 35 milijarda tona. Činjenica je da sve više država zatvara svoje termoelektrane na ugljen, čime se otvaraju velike mogućnosti za veću uporabu obnovljivih izvora energije i plina kako bi se što brže zamijenili nafta i ugljen. Predsjednik HSUP-a iznio je i zanimljive podatke o proizvodnji vodika: 48% dobiva ga se iz prirodnog plina, 30% iz nafte, 18% iz ugljena, a 4% elektrolizom električne energije. Zato ima puno prostora da i vodik postane što zeleniji. Doc. dr. sc. Dalibor Pudić smatra da, unatoč sve snažnijem širenju obnovljivih izvora energije i cilju EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan, prirodni plin kao fosilno gorivo s najmanjom emisijom CO2 i dalje ima dobru budućnost te uvjete za rast potrošnje.
Plin će i u budućnosti biti važan energent u Europi, istaknuo je Andrea Stegher, sadašnji potpredsjednik i budući predsjednik Međunarodne plinske unije (IGU), u svojem pozvanom predavanju „Budućnost plina i plinske infrastrukture u EU-u s naglaskom na plinove s malenim udjelom ugljika“. Pritom je naglasio veliku važnost inovacija radi smanjenja emisije plinova (ponajprije CO2) koji potiču globalno zagrijavanje i klimatske promjene, kao i ostvarenja planiranih ciljeva EU-a da do 2050. bude ugljično neutralan. Planirano miješanje prirodnog plina s vodikom nedvojbeno je u budućnosti, čime će se dodatno smanjiti emisije plinova pri potrošnji. Također, naveo je da se svjetska potrošnja plina i dalje povećava pa je, primjerice, godišnji rast potrošnje plina u Kini veći od ukupne potrošnje u Hrvatskoj.
Drugo pozvano predavanje pod nazivom „Američka administracija zaustavlja bušenje u saveznim državama – je li to kraj američkog plina iz škriljavaca“ održao je dr. sc. Ariel Cohen, viši suradnik Atlantskog vijeća i direktor Programa za energiju, rast i sigurnosti ITIC-a (engl. International Tax and Investment Center). On smatra upitnom opravdanost odluke predsjednika SAD-a Joea Bidena o moratoriju na nove zakupe zemljišta u vlasništvu saveznih država radi istraživanja i proizvodnje nafte i plina na kopnu i moru. Premda je odluka privremenog karaktera, Cohen misli da će dugoročno nepovoljno utjecati na američku proizvodnju, osobito ako je ministrica unutarnjih poslova proglasi trajnom. Naime, nalazišta šriljavaca važna su za američku proizvodnju nafte i plina te su omogućila SAD-u status velikog izvoznika plina. Zato je Cohen naglasio da bi ovo stanje moglo američke potrošače ponovo učiniti ovisnima o uvozu i da bi mnogi Amerikanci mogli ostati bez posla. S druge strane, ugljičnu neutralnost do 2050. on vidi u izgradnji novih nuklearnih elektrana ili povećanju potrošnje plina. Istaknuo je i da, s američkoga gledišta, EU uvelike ovisi o uvozu ruskog plina.
U sljedećem je predavanju Laura Bosetti iz Eurogasa, udruge koja zastupa plinski sektor prema institucijama EU-a, istaknula da će energetika imati ključnu ulogu pri započetom smanjenju emisija plinova koji potiču globalno zatopljenje i klimatske promjene, no i da svakako treba uzeti u obzir troškove investicija na putu EU-a prema planiranoj dekarbonizaciji do 2050. Vodik postaje sve važniji pri smanjenju emisija pa će se stoga u sljedećem razdoblju Europska komisija zasigurno usredotočiti na njegovu uporabu.
Na to se izlaganje nadovezao Ljubiša Petković iz njemačke tvrtke Siemens Energy AG, s tezom o ulozi prirodnog plina kao energenta s najmanjom emisijom, koji bi trebao biti most prema dekarboniziranoj industriji, a postoje jasne tendencije da će zeleni vodik imati sve veću ulogu i u pohrani energije i u industrijskoj promjeni. Smatra da će sinergija plina sa zelenim vodikom pridonijeti zadovoljavanju industrijskih potreba u sljedećih 30 godina te je istaknuo da već postoje pilot-projekti takvih operativnih postrojenja, no problem je trenutačna visoka cijena takvog energenta.
Proizvođači opreme za grijanje moraju se prilagoditi novim energetskim trendovima, što će biti velik izazov u budućnosti, upozorio je direktor Vaillanta Hrvatska Mario Opačak. Koje će tehnologije prevladati, koji će energenti dominirati, kojom će se brzinom i u kojem smjeru transformirati tržište opreme za grijanje? Da bismo doznali odgovore na ta pitanja, prijeko su potrebna ulaganja u istraživanje i razvoj, a novi proizvodni kapaciteti preduvjet su opstanka. Od noviteta iz proizvodnog programa tvrtke predstavio je novu generaciju plinskih kondenzacijskih uređaja i najavio skori početak izgradnje najveće Vaillantove tvornice dizalica topline.
Direktor tvrtke Viessmann Hrvatska Vladimir Turina najavio je novu eru uporabe vodika. Neki njihovi proizvodi već su spremni za uporabu prirodnog plina pomiješanoga s 20 do 30% vodika. Istaknuo je da je proizvodnja tzv. zelenog vodika, neutralnoga s obzirom na stakleničke plinove, i dalje skupa pa smatra da ga treba rabiti ondje gdje je najučinkovitiji. Najavio je i brojne Viessmannove proizvode na čisti vodik, koji će na tržištu biti dostupni za 2 – 3 godine, ali upozorio je da će oni biti skuplji od postojećih pa očekuje državne poticaje.
Ante Prusina iz tvrtke Weishaupt prikazao je mogućnosti upotrebe plinova iz obnovljivih izvora energije u plamenicima i sustavima grijanja. Prvi korak prema potpunom prelasku na plinove iz OIE-a u plamenicima i sustavima grijanja jest njihovo postupno uvođenje u tehniku izgaranja. To je moguće već sada kada se biometan, vodik, ali i neki drugi sintetički plinovi mogu miješati u određenom postotku sa zemnim plinom na plamenicima i kondenzacijskim kotlovima koji su trenutačno u proizvodnom programu koncerna Weishaupt.
Massimo Pardocchi iz Bilfingera predstavio je proizvodni program tvrtke i energetski integrirana rješenja za postizanje nulte stope emisija. Bilfinger može osigurati inženjering, projektiranje i izgradnju postrojenja i infrastrukture za smanjenje, hvatanje i skladištenje ugljika, uključujući i integraciju proizvodnje vodika, što je prikazano na primjeru iz Nizozemske.
Tijekom konferencije za novinare predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) doc. dr. sc. Dalibor Pudić rekao je da još ima prostora za rast potrošnje plina u Hrvatskoj, kao i za smanjenje štetnih emisija CO2 zamjenom energenata. Posebno je naglasio mogućnost daljnjeg razvoja plinske infrastrukture i osvrnuo se na veći tranzit UPP-a kroz Hrvatsku, što znači i mogućnost niže cijene plina za hrvatske građane. Iznimno važnom smatra činjenicu da od 1. travnja 2021. godine građani mogu na liberaliziranom tržištu kupovati plin od opskrbljivača kojeg izaberu. Pritom su neke tvrtke u obvezi javne usluge opskrbe plinom zadržale svoja područja opskrbe, neke su ih proširile, a druge izgubile. Ipak, lokalne tvrtke koje su na natječaju izgubile obvezu javne usluge uglavnom su sklopile tržišne ugovore s domicilnim kućanstvima. Tako je početkom travnja 86,4% kućanstava rabilo javnu uslugu opskrbe plinom, a njih 13,6% plin je kupovalo po tržišnim uvjetima. Govoreći o trendu okrupnjavanja i preuzimanja u distribuciji plina i opskrbi tim energentom, doc. dr. sc. Dalibor Pudić rekao je da očekuje nastavak procesa konsolidiranja. Prije su gotovo svaki grad, pa i općina imali svoju distribuciju, a o cijenama je odlučivala lokalna samouprava, dok sada lokalne vlasti više ne mogu utjecati na cijenu jer je određuje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Predsjednik HSUP-a istaknuo je i da su u Hrvatskoj u posljednje vrijeme izgrađene po dvije punionice za vozila na UPP (ukapljeni prirodni plin) i SPP (stlačeni prirodni plin). No, on smatra da bismo se trebali ugledati na primjer susjedne Italije gdje postoje više od tisuću takvih punionica i oko milijun vozila na prirodni plin. Na novinarsko pitanje ima li prirodni plin kao fosilno gorivo budućnost ili će ga zamijeniti vodik i biometan, predsjednik HSUP-a odgovorio je kako će vodik zasigurno imati važnu ulogu u budućnosti, no da je bitno i iz kojeg izvora dolazi. Tzv. zeleni vodik jest samo onaj proizveden iz električne energije od obnovljivih izvora, koji zasad još pokrivaju prilično malen dio nove potražnje za energijom. Zato u bliskoj budućnosti zeleni vodik neće imati važnu ulogu, osim ako u tu kategoriju neće spadati i vodik proizveden iz električne energije iz termoelektrana sa sustavima za skupljanje i skladištenje CO2.
Predsjednik uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan u svojem je izlaganju upozorio na stalni pad rezerva domaćeg plina u posljednjih 15 godina – negativan trend koji se i dalje nastavlja. Razlog tomu jesu starost plinskih polja, što je najočitije na sjevernom Jadranu, ali i nedostatak znatnijih otkrivenih zaliha ugljikovodika. Osim toga, konačni iscrpci plina na kopnenim poljima manji su od onih iz svjetske prakse. S obzirom na nužnost uporabe plina u prijelaznom razdoblju prema zelenim energentima, trebalo bi otkriti nova plinska polja poštujući pritom najviše standarde zaštite okoliša, što današnja tehnologija omogućuje. Nekoliko novih otkrića plina na istražnim prostorima potvrđuje ugljikovodični potencijal hrvatskog dijela Panonskog bazena i budi optimizam, rekao je Krpan.
U zanimljivoj prvoj panel-raspravi pod nazivom Projekti istraživanja i proizvodnje prirodnog plina Marijan Krpan istaknuo je da istraživanje i proizvodnja prirodnog plina u Hrvatskoj zasigurno imaju budućnost u energetskome miksu do 2030., a budući da se poslije toga teško može bilo što predvidjeti, trebalo bi što je više moguće iskoristiti ovo i sljedeće desetljeće. Osvrnuo se i na činjenicu da su Međunarodna energetska agencija (IEA) i jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija BP protiv daljnjeg širenja istraživanja fosilnih goriva i njihove proizvodnje.
Neka nova plinska nalazišta u Hrvatskoj već su otkrivena i u tijeku je postupak njihove razrade, a očekuju se i otkrića dodatnih polja jer su predstavnici INE najavili izradu nekoliko novih bušotina. Direktor razrade u INI – Industriji nafte d. d. Jerko Jelić Balta rekao je da plin u Hrvatskoj ima svoju poziciju na tržištu, a napose kao zamjena za ugljen i mazut u termoelektranama o čemu treba voditi računa. Ta će zamjena ovisiti o razvoju tehnologija, kao i o cijenama vodika i biometana pa je nužno nastaviti projekte istraživanja i proizvodnje prirodnog plina. Istodobno, INA nastoji revitalizirati neka stara plinska polja kako bi se povećala njihova proizvodnja.
Prof. dr. sc. Daria Karasalihović Sedlar s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta naglasila je da bi Hrvatska trebala iskoristiti već otkrivena plinska polja jer će vodik vjerojatno postati važan energent tek nakon 2040. godine. Razmatraju se i mogućnosti skladištenja vodika u iscrpljenim kopnenim i morskih plinskim poljima, ali za to će trebati još mnogo istraživanja i ulaganja u razvoj tehnologije. Dodala je i da su na fakultetu proveli nekoliko istraživanja o mogućnostima iskorištavanja plinskih platforma i ležišta na Jadranu kada se zalihe plina iscrpe.
Robert Bošnjak iz Plinacra izlagao je o potencijalu Južnoga plinskog koridora kao dijela energetskog sustava pravedne tranzicije zapadnog Balkana. Prikazao je važnost smjernica za provedbu Zelene agende za zapadni Balkan i analizu mogućnosti Južnoga plinskog koridora, čiji je sastavni dio i Južna interkonekcija RH – BiH, kao potpore mogućem prijelazu s ugljenog energetskog sustava prema zelenomu.
Siniša Kovač iz LNG Hrvatska istaknuo je da je LNG terminal na Krku dovršen krajem prošle godine unatoč pandemiji koronavirusne bolesti COVID-19 i potresu. Iako su mnogi bili skeptični, pokazalo se da je terminal komercijalno isplativ, jer je nekoliko domaćih i stranih tvrtka već rezerviralo većinu njegovih kapaciteta za prvih sedam godina. Naš terminal uklapa se u napore EU-a da diversificira izvore i smjerove opskrbe prirodnim plinom, osobito stoga što je on jedna od krajnjih točaka plinskog koridora sjever-jug, kao i jedan od prioritetnih projekata energetske povezanosti srednje i jugoistočne Europe, a usklađen je i sa strategijom EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina. Zato je EU poduprla njegovu izgradnju sa 101,4 milijuna eura.
Plinacro je uspješno završio izgradnju magistralnog plinovoda Zlobin – Omišalj kao dijela projekta LNG terminala na otoku Krku. Voditelj projekta Aleksandar Karre objasnio je sve faze izgradnje koju su obilježile okolnosti pandemije koronavirusa.
Nadalje, Branka Belamarić iz Plinacra govorila je o smjernicama i mehanizmima provedbe energetske tranzicije Europske unije s posebnim naglaskom na plinski sektor. Kao jedan od ključnih dokumenata izdvojila je „Strategiju za vodik za klimatski neutralnu Europu“.
Postrojenje malih razmjera (tzv. H2 small scalle) za vodik dio je proizvodnog programa tvrtke Siemens d. o. o. čiji je potencijal u svojem izlaganju prikazao Danijel Bukša. Tehnologija postrojenja budućnost je na koju svakako treba računati. Istaknuo je da su lanci vodikove energetske industrije i LNG industrije prirodno povezani. Vodikova energija, dodao je, nije konkurent niti revolucionar industrije UPP-a, nego promotor uporabe prirodnog plina, a industrija UPP-a ima potencijal i prednosti za razvoj industrije vodikove energije. I UPP i vodik, napomenuo je, izvori su „čiste energije“ za opskrbu gorivima za proizvodnju i transport.
Gergely Molnar iz Međunarodne agencije za energiju (IEA) iznio je pregled trendova odnosa na globalnom tržištu plinom. Zbog problema s pandemijom globalna potražnja za plinom pala je u prošloj godini za oko 2,5%, što je približno 100 milijarda m3. To je najveći zabilježeni pad u povijesti dosad, ali je ipak potražnja za plinom za proizvodnju električne energije zbog promjene goriva ostala nepromijenjena. Globalizacija trgovanja plinom napredovala je s porastom bolje likvidnosti, dok su cijene imale rekordne padove i ekstremnu volatilnost. Kriza uzrokovana pandemijom i dobro opskrbljeno tržište zaustavili su znatna ulaganja, dok su reforme tržišta plinom i inicijative politike čistog plina postigle svoj vrhunac na glavnim potrošačkim tržištima. Očekuje se da će se globalna potražnja za plinom oporaviti, odnosno nadoknaditi razinu iz 2019. pa bi potrošnja plina u ovoj godini mogla porasti oko 3,5%, poručeno je iz Pariza.
Pál Ságvári iz mađarskoga Regulatornog tijela za energetiku i komunalne usluge rekao je da je mađarsko tržište zainteresirano za najdjelotvorniji rad terminala i spremno istražiti zajedničke prednosti toga novog izvora opskrbe plinom. Stoga je predložio početak razvijanja regionalnog tržišta plinom, a da bi terminal postao komercijalno atraktivniji i dostupniji i ostalim zemljama u regiji uključujući i Ukrajinu. Stvaranje LNG koridora iz Hrvatske preko Mađarske prema regiji također bi moglo opravdati povećanje kapaciteta terminala, bolje cijene i njegovo uspješnije poslovanje, dodao je Ságvári.
Za razvijanje regionalnog tržišta ključna je suradnja naših regulatornih vlasti, operatora prijenosnih sustava i tržišta plinom, istaknuo je Daniel Garai, predsjednik uprave Central Eastern European Gas Exchange. Pozvao je dionike na razradu vizije i karte mogućih tržišnih integracija, s tim da je nužno pritom uzeti u obzir zajedničke prednosti i koristi. Napomenuo je da je mađarsko regulatorno tijelo spremno započeti zajednički posao i da je takva suradnja česta, primjerice, na tržištu električnom energijom. Koristi takve integracije tržišta poznate su u EU-u. Naveo je da su radi zajedničke koristi Latvija, Estonija, Litva i Finska već spojile svoja plinska tržišta.
Tomislav Benčić iz varaždinskog Termoplina izlagao je o sustavu obveze energetske učinkovitosti i kompleksnosti te zakonske obveze. Zakon o energetskoj učinkovitosti donio je nove obveze opskrbljivačima plinom. To će im povisiti troškove poslovanja, što bi moglo dovesti do povišenja cijena plina i negativnog utjecaja na njihovu konkurentnost.
U panel-raspravi „Stanje i trendovi na tržištu prirodnim plinom te buduća očekivanja“, koja je bila posvećena razvojnim potencijalima LNG terminala na Krku i njegovoj ulozi u budućoj plinskoj infrastrukturi Europe, Hrvoje Krhen, direktor LNG Hrvatska, istaknuo je da je preko tog terminala ove godine već stigla 1,5 milijarda kubika plina, od koje je oko 600 milijuna bilo za potrošače u Hrvatskoj.
Srećko Ezgeta, predsjednik uprave Gradske plinare Bjelovar i predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom HGK, dodao je da je Vijeće Europe raspravljalo o donošenju okvira za prihvaćanje strateških projekata koje će EU do 2027. financirati s 5,5 milijarda eura. Pitao je i razmišlja li se, možda, o tome da se europskim novcem pokuša izgraditi novi plinovod prema Sloveniji, proširi terminal u budućnosti ili prilagode postojeći plinovodi za transport vodika. Krhen je odgovorio da je terminal tek počeo raditi prije nekoliko mjeseci pa im je sada prioritet širenje uporabe LNG-a u pomorskom i cestovnom prometu. Pritom je napomenuo da za transport vodika cjevovodima postoje propisani standardi koje će trebati zadovoljiti.
Marko Blažević iz HEP-Trgovine dodao je da je vodik energent koji nas čeka u sljedećim desetljećima, ali u ovom trenutku na njega sigurno ne treba stavljati naglasak. Ali da bismo ga u budućnosti mogli transportirati, već bi sada trebalo početi propisivati tehnička pravila kako bi sva nova oprema koja će se ugrađivati odgovarala i za transport vodika, preporučio je.
Tomislav Jureković, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) podsjetio je na europsku Uredbu koja, među ostalim, više ne omogućava financiranje infrastrukture za prirodni plin s pomoću europskih kanala, ali dopušta financiranje plinovoda za transport vodika.
Adriana Grzunov iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u uvodnom dijelu svojeg predavanja prikazala je najnoviji pregled emisija iz sektora prometa te mjere poticaja u raznim razvijenim zemljama EU-a. Osvrnula se i na aktualnu situaciju uporabe prirodnog plina u prometu u Hrvatskoj upozoravajući na mogućnosti veće potrošnje. Istaknula je da u EU-u ima oko 4000 punionica CNG-om (stlačenim prirodnim plinom) i oko 350 punionica LNG-om (ukapljenim prirodnim plinom).
Terminal za UPP na otoku Krku imat će znatnu ulogu u budućem razvoju upotrebe ukapljenoga prirodnog plina kao goriva u pomorskom i kopnenom prometu Republike Hrvatske kazao je Ivan Kapučija iz LNG Hrvatska. Istaknuo je potencijal regionalnog tržišta UPP-om kao gorivom u pomorskom, cestovnom, riječnom i željezničkom prometu. S terminala za UPP na otoku Krku već je obavljen prvi tzv. ukrcaj UPP-a ship-to-ship za talijanskog kupca, što je potvrda velikih komercijalnih mogućnosti terminala na području pomorskog bunkeringa. Otvaranje punionice za teške kamione predviđeno je za početak sljedeće godine.
U panel-raspravi „Razvoj održiva prometa s pogonom na stlačeni prirodni plin, ukapljeni prirodni plin i ukapljeni naftni plin“ više je stručnjaka naglasilo potrebu veće uporabe prirodnog plina u prometu u Hrvatskoj kao ekonomski i ekološki prikladnoga prijelaznoga goriva, što je prepoznato i u Strategiji energetskog razvoja RH do 2030. Hrvatska ima dovoljno vlastitih rezerva i proizvodnju koja zadovoljava nacionalne potrebe za opskrbu plinom u prometu, a veća uporaba plina, kojom bi se zamijenili benzin i dizelsko gorivo, smanjila bi emisije CO2 iz tog sektora sa sadašnjih 95% u cestovnom i gotovo 99% u brodskom prometu. Zato države članice EU-a uvelike potiču uporabu prirodnog plina u prometu subvencijama za nabavu vozila, sufinanciranjem izgradnje punionica i olakšicama za naplatu cestarina.
Nikica Dujmović iz Gradske plinare Zagreb govorio je o pandemiji i potresima kao novim izazovima za distributere plina. Poslije potresa dijelovi su distributivnog sustava zbog neprohodnosti prometnica i oštećenih zgrada neko vrijeme bili nedostupni ili dostupni uz rizik za zaposlenike, a epidemiološke mjere zbog koronavirusa otežavale su svakodnevni rad i dinamiku operativnog osoblja. Takva je situacija operatorima distribucijskog sustava nametnula potrebu revizije postojećih pravila i donošenje novih smjernica nužnih za modernizaciju sustava nadzora i upravljanja plinskim sustavom u budućim kriznim situacijama. Nikica Dujmović naveo je što bi konkretno trebalo poboljšati u sustavu da bi se njime moglo bolje i učinkovitije daljinski upravljati kad god je to moguće. Zanimljiv je podatak da su pri dvama najvećim potresima oštećenja, i to uglavnom svijanja i pomicanja, nastala jedino na unutarnjim plinskim instalacijama u nekoliko oštećenih zgrada. Međutim, budući da Gradska plinara Zagreb i za unutarnje kućne instalacije rabi samo čelične cijevi velike mehaničke čvrstoće, nije došlo do pucanja ni cijevi ni plinomjera, kao ni do propuštanja plina. Potrošačima se plin najčešće isključivao zbog oštećenja dimovodnog sustava, a da bi se spriječilo moguće otrovanje.
Moguću uporabu bioUPP-a u tzv. skid-jedinicama prikazao je Nikolas Bruyas iz tvrtke Prodeval koja se je specijalizirala za taj oblik proizvodnje i tehnologije. BioUPP zasigurno će u budućnosti imati bitnu ulogu u prometu kao gorivo proizvedeno iz OIE-a, a primjer dobre prakse skid-jedinice već postoji u susjednoj Italiji.
Zanimljivo predavanje s pregledom zakonodavnog okvira EU-a i SAD-a u vezi s hvatanjem, uporabom i skladištenjem CO2 pripremila je skupina stručnjaka s zagrebačkoga Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Filip Vodopić upozorio je da se „Zelenim planom“ EU obvezao smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2030. za 50% u odnosu prema 1990. te postići klimatsku neutralnost do 2050. Zato se tehnologije hvatanja, uporabe i skladištenja ugljikova dioksida (CCUS) nameću kao potencijalno snažno sredstvo za borbu protiv klimatskih promjena u tranzicijskom razdoblju prema dekarbonizaciji plina. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj bi se na više lokacija moglo napraviti podzemna skladišta CO2, a tehnologija bi se mogla iskoristiti i u termoelektrani Plomin, jedinoj u Hrvatskoj koja rabi ugljen kao gorivo. Riječ je o skupom sustavu koji bi, prema mišljenju stručnjaka, postao isplativ tek ako cijena emisijske jedinice (dopušta ispuštanje jedne tone CO2 u određenom vremenu) u europskom ETS-u poraste na razinu od 80 do 100 eura po toni. Ta cijena od 2018. godine stalno raste, a 22. svibnja 2021. kretala se na razini od oko 52 eura. No, do sredine lipnja pala je na oko 45 eura po toni.
Na pitanje zašto unatoč tehnologiji CCUS-a mnoge države zatvaraju termoelektrane na ugljen (što im donosi gubitke) ili to najavljuju, Vodopić je odgovorio da bi zbog primjene tih tehnologija cijene električne energije porasle pa je pitanje bi li kupci bili spremni platiti više cijene. Napomenuo je da EU, s druge strane, ima inovacijski fond iz kojeg se može dobiti bespovratno financiranje tehnologije CCUS-a, a novac bi se mogao osigurati iz još nekih europskih fondova. Istaknuo je i da država koja prodaje odobrene emisijske jedinice ETS-a svima koji ispuštaju CO2 mora polovicu dobivenog novca uložiti i u tehnologije za smanjivanje ispuštanja stakleničkih plinova, a na što treba svakako računati. Osim toga, država može uvesti i dodatne poticaje za primjenu tih tehnologija. Prema scenariju ubrzane tranzicije iz Niskougljične strategije RH, tehnologije CCUS-a morat će se rabiti u termoelektranama na plin i cementnoj industriji. Budući da to još nije prihvaćeno, možda bi se tehnologija CCUS mogla primijeniti i u TE Plomin, što bi joj, ako bi skupljala sav CO2 koji ispušta, omogućilo nastavak rada, rekao je Vodopić. Sve su to pitanja o kojima struka treba detaljno raspraviti.
Mr. sc. Igor Grozdanić iz zagrebačke Turbomehanike nadodao je da neke europske države poput Poljske i Njemačke i dalje čuvaju svoje rudnike ugljena i naftno rudarstvo, među ostalim, i zbog velikog broja radnih mjesta pa se ni ugljen ni prirodni plin još neće micati iz europske politike i s njezina tržišta. Riječ je o izvanrednom političkom pitanju jer moraju biti ravnopravno zastupljeni svi ključni elementi: tehnološki, ekološki, klimatski, energetski i ekonomski. Istaknuo je da je EU nedavno povećao obvezu udjela obnovljivih izvora energije u prometu na razinu od 14% do 2030. godine, a u Hrvatskoj taj udio trenutačno iznosi maksimalno 1,5%. Ako se prirodni plin neće više rabiti, nećemo moći dosegnuti obvezujućih 14%, no dobro je što zasad za neispunjenje obveza nema penalizacije. Podsjetio je da je 2018. godine devet hrvatskih gradova kupilo 70-ak autobusa na dizelsko gorivo, a nijedan na plin, električnu energiju ili na vodik. Trenutačno se EU okreće čistim gorivima i najavljuje da će ubuduće subvencionirati samo autobuse na vodik ili električnu energiju, napomenuo je Grozdanić.
Na kraju velikoga trodnevnog skupa doc. dr. sc. Dalibor Pudić, predsjednik HSUP-a, zahvalio je svim sudionicima, moderatorima i sponzorima na uspješno održanom skupu koji je pokazao da se ubrzano mijenjaju energetska paradigma plina i njegova uloga u tranzicijskom razdoblju do niskougljične neutralnosti, a osobito kada počne njegovo miješanje s drugim plinovima poput bioplina i vodika. Novi, 37. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin održat će se od 4. do 6. svibnja 2022. godine u Opatiji, a rezervni termin bit će sredinom mjeseca lipnja, ovisno o epidemiološkoj situaciji.