37. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin s međunarodnom izložbom plinske opreme i tehnologije uspješno je održan u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic od 11. do 13. svibnja 2022. u organizaciji Centra za plin Hrvatske d. o. o. i Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU). Stručnjaci za plin i energetiku iz Hrvatske i inozemstva ponovno su se sastali u svojem tradicionalnom odredištu u Opatiji.

Tijekom tri dana u Opatiji se okupilo više od 500 sudionika iz 21 europske države i SAD-a. Skupu su prisustvovali brojni stručnjaci za plin i energetiku, menadžeri europskih energetskih kompanija, znanstvenici s hrvatskih i europskih sveučilišta, predstavnici dobavljača, opskrbljivača, proizvođača i distributera plina, kao i predstavnici velikih industrijskih potrošača plina te proizvođača i zastupnika plinske opreme iz zemlje i inozemstva. Prezentirano je 44 znanstvena i stručna rada, među kojima jedno pozvano predavanja, održano je 11 okruglih stolova i 4 zanimljive interaktivne panel-diskusije. Zastupljeno je bilo više od 190 različitih plinskih i energetskih tvrtka i organizacija (od toga 79 inozemnih), a 37 izlagača (od kojih 14 iz inozemstva) predstavilo je svoju ponudu u izložbenom prostoru ispred kongresne dvorane. Za vrijeme održavanja skupa, Hrvatska stručna udrugu za plin i Centar za plin Hrvatske u suradnji s operatorom terminala za ukapljeni prirodni plin, tvrtkom LNG Hrvatska d. o. o., organizirali su za zainteresirane sudionike obilazak terminala UPP-a u Omišlju na otoku Krku.

Skup je održan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH. Skup su poduprli sponzori: INA – Industrija nafte d. d., Siemens Energy d. o. o., Plinacro d. o. o., LNG Hrvatska d. o. o., Prvo plinarsko društvo d. o. o., HEP d. d., Monter-strojarske montaže d. d., Central European Gas Hub (CEGH), Gaztransport & Technigaz (GTT), Monting d. o. o. i Međimurje-plin d. o. o., a suorganizatori su bili Podzemno skladište plina d. o. o. i Termoplin d. d. Varaždin.

Na otvaranju skupa pozdravnim se riječima uzvanicima i prisutnim sudionicima obratio predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin doc. dr. sc. Dalibor Pudić. Zahvalio se na dolasku ministru energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Nerminu Džindžiću, mađarskom veleposlaniku Csabi Demcsáku, državnom tajniku iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske Ivi Milatiću, predsjedniku Uprave Naftnih terminala Federacije Bosne i Hercegovine Josipu Tomiću, ravnateljici Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske dr. sc. Kristini Čelić, predsjedniku Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije mr. sc. Danijelu Žambokiju i članovima Upravnog vijeća te svim pokroviteljima, sponzorima, suorganizatorima, sudionicima i novinarima koji su pridonijeli održavanju skupa. Naglasio je da su se od posljednjeg održavanja skupa u Opatiji dogodile mnoge promjene na europskom i globalnom tržištu energenata poput enormnog porasta cijena, kao i prisutne neizvjesnosti oko sigurnosti i pouzdanosti dobave kao refleksije na ukrajinsku krizu. Također, istaknuo je da Hrvatska stručna udruga za plin podupire put dekarbonizacije prirodnog plina koji će u kombinaciji s drugim plinovima manjih emisija godinama imati veoma važnu ulogu u tranzicijskom periodu. U budućnosti vodik postaje sve važnija tema o čemu će i ove godine biti mnogo riječi. Zatim je predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin pozvao državnog tajnika Ivu Milatića iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske da otvori skup.

Državni tajnik Ivo Milatić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja otvorio je 37. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin. Na početku izlaganja rekao je da će plin još niz godina biti važan energent i najavio brojna ulaganja kako bi se, unatoč energetskoj krizi, osigurale sigurnost i pouzdanost opskrbe potrošača. Istaknuo je politiku Vlade Republike Hrvatske koja maksimalno podupire sve investicije u razvoj plinske infrastrukture, a odluku o gradnji terminala za UPP smatra mudrom, jer nam u ovoj složenoj situaciji daje sigurnost kakvu ima malo zemalja u EU-u. Najavio je povećanje kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku na 6,1 milijardu m3 i porast proizvodnje plina iz vlastitih izvora na 800 milijuna m3 sljedeće godine. Istaknuo je i napor Hrvatske pri apliciranju za europski fond CEF (Instrument za povezivanje radi izgradnje Jonsko-jadranskog plinovoda na dionici od Dugopolja preko Crne Gore do Albanije). Na kraju izlaganja ocijenio je da Republika Hrvatska, s obzirom na zaštitu kućanstava u pogledu cijena plina, spada među vodeće europske države i da redukcije plina za građane sljedeće zime neće biti.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) mr. sc. Danijel Žamboki istaknuo je zadovoljstvo donesenim paketom mjera Vlade Republike Hrvatske za ublažavanje rasta cijena energenata kako bi se zaštitili potrošači. Smatra da je u ovoj situaciji Republika Hrvatska u boljoj poziciji na tržištu plina od ostalih zemalja Europske unije, i to zbog diversifikacije dobavnih pravaca i terminala za UPP na otoku Krku.

Nikola Mišetić, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina iz INE – Industrije nafte d. d., u svojem je obraćanju naglasio da tvrtka ulaže velike napore kako bi se povećala proizvodnja nafte i plina. Osvrnuo se i na potrebu bržeg izdavanja potrebnih dozvola, o čemu se vode razgovori s Vladom Republike Hrvatske. Najavio je ciklus izgradnje novih platforma na Jadranu, koje se planiraju pustiti u rad do 2024. godine, što će pridonijeti povećanju domaće proizvodnje.

Boris Miljavac, predsjednik Uprave tvrtke Siemens Energy d. o. o., smatra prirodni plin glavnim energentom energetske tranzicije, a proširenje terminala za UPP i izgradnju novih plinovoda važnom odlukom. Osvrnuvši se na ukrajinsku krizu, istaknuo je važnost osiguranja alternativnih pravaca dobave plina. Najavio je da dolazi vrijeme uporabe vodika i razvoja modernih tehnologija za proizvodnju energije bez emisija CO2, a posebnu važnost pridao je energetskoj učinkovitosti.

Član Uprave tvrtke Plinacro d. o. o. Marin Zovko podsjetio je na mnoge dovršene investicije poput izgradnje kompresorske stanice u Velikoj Ludini i evakuacijske plinovode kao konekcije terminala za UPP na plinski transportni sustav Republike Hrvatske. S obzirom na trenutačnu situaciju, najavio je povećanje kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku, kao i povećanje transportnih kapaciteta prema Sloveniji i Mađarskoj. Također, Plinacro želi intenzivirati razvoj projekta Jonsko-jadranskog plinovoda radi diversifikacije opskrbe hrvatskoga transportnog sustava novim izvorima plina iz Kaspijske regije.

Predsjednik Uprave tvrtke LNG Hrvatska d. o. o. Hrvoje Krhen istaknuo je odličan rad terminala za UPP na otoku Krku. Od početka rada u siječnju 2021. godine terminal je isporučio približno 2,4 milijarde m3 plina, čime je postao dominantan ulaz u hrvatski plinski transportni sustav (gotovo 55% tržišta). U dogovoru s Plinacrom povećan je kapacitet terminala s 2,6 na 2,9 milijarde m3 plina, a izvjesno je i daljnje povećanje kapaciteta zbog potreba tržišta. Terminal za UPP na otoku Krku počeo je pružati i nestandardne usluge poput ukrcaja plina u brodove i autocisterne, čime je zakupcima omogućena šira komercijalna baza trgovanja.

Direktor Podzemnog skladišta plina d. o. o. Vlado Vlašić istaknuo je da su protekle skladišne godine obavljene sve usluge prema korisnicima, a skladišni kapaciteti zakupljeni su za sljedećih pet godina. Zbog situacije na tržištu plina, trenutačno ne postoji znatan interes zakupaca za punjenje skladišta. Stoga očekuje da će Vlada Republike Hrvatske intervenirati i preko tvrtke u državnom vlasništu napuniti skladište kako bi se osigurala stabilnost plinskog sustava.

Nakon pozdravnih riječi počela su predavanja prema programu, odnosno redoslijedu tematskih cjelina.

U uvodnom predavanju Andrea Stegher, dopredsjednik Međunarodne plinske unije (IGU) i njezin izabrani budući predsjednik, naglasio je kako početak dekarbonizacije energetike do 2050. godine pruža priliku plinu da zauzme bitnu ulogu u energetskoj tranziciji. Pritom će posebnu važnost imati zaštita okoliša i traženje rješenja koja se temelje na energentima sa što manjim emisijama stakleničkih plinova. Govoreći o postojećoj energetskoj krizi i osiguranju opskrbe europskih država plinom za sljedeću sezonu grijanja, istaknuo je važnost popunjenosti plinskih skladišta. Kada je, pak, riječ o UPP-u, izvijestio je da Europa trenutačno nema problema s opskrbom, i to ponajprije zbog pandemije koja pogađa najveće kineske gradove i rezultira smanjenom potražnjom. Skrenuo je pozornost na mogućnost teškoća s dobavom UPP-a iz SAD-a, jer rast izvoza potiče i porast cijena na američkom tržištu, gdje je plin i dalje jeftiniji nego u Europi pa može doći do ograničenja izvoza.

Na prethodno predavanje nadovezali su se David Linton iz tvrtke Updata i Michal Bella iz Central European Gas Huba koji su prikazali analizu rasta cijena u proteklom razdoblju i iznijeli procjenu rasta cijena plina te ostalih energenata s obzirom na ukrajinsku krizu.

Poslije uvodnih predavanja održana je panel-diskusija koju je moderirao Marko Biočina, a u njoj su sudjelovali državni tajnik Ivo Milatić, Nikola Mišetić, Marin Zovko i Hrvoje Krhen. Zaključak svih panelista jest njihova uvjerenost u spremnost Republike Hrvatske za buduća događanja i eventualne poremećaje na tržištu prirodnog plina. Vlada je spremna intervenirati u slučaju bilo kakvog problema s opskrbom, a svi akteri u plinskom lancu pripravni su na operativne izazove da bi osigurali nesmetanu, sigurnu i pozdanu opskrbu prirodnim plinom.

Dr. sc. Kristina Čelić u zanimljivom je predavanju istaknula da je u drugoj polovici 2021. i početkom 2022. godine europsko energetsko tržište doživljavalo snažne izazove u pogledu naglog rasta cijena, sigurnosti i pouzdanosti opskrbe. Europska komisija pripremila je jedinstvenu europsku akciju „REPowerEU“ koja treba osigurati pristupačniju i održiviju energiju da bi se smanjila ovisnost o ruskim energentima, a osobito o prirodnom plinu. Ključno je pitanje osiguranje diversifikacije izvora i dobavnih pravaca pa se razmatra mogućnost dvostrukog povećanja kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku u sljedeće tri godine, uz dodatne plinske interkonekcije prema Sloveniji i Mađarskoj. Taj bi ambiciozni projekt svakako trebao ući u „REPowerEU“ kako bi se za njega osiguralo europsko sufinanciranje. Kao i prijašnji govornici, posebno je naglasila važnost punjenja podzemnog skladišta kao ključnog elementa plinske infrastrukture i sigurnosti opskrbe. Poput šest europskih zemalja, i Republika Hrvatska proglasila je ‘rano upozorenje’, što će omogućiti zapunjenost od najmanje 90% kapaciteta podzemnog skladišta plina Okoli u skladu s odlukama EU-a.

Zbog spriječenosti dolaska u Opatiju, na skupu je prikazana videosnimka Boyane Achovski, glavne tajnice udruge Gas Infrastructure Europe, s predavanjem o temi „Plinska infrastruktura u partnerstvu s obnovljivim i niskougljičnim molekulama“.

Proizvođači opreme Viessman d. o. o. i Vaillant d. o. o. na vrijeme su se prilagodili energetskoj tranziciji, a Ivana Lajtman i Mario Opačak istaknuli su usmjerenje proizvodnog programa prema vodiku. Najavili su daljnja velika ulaganja u nove tehnologije i naglasili da će se prirodni plin i dalje rabiti jer EU ne može brzo osigurati prikladnu energetsku alternativu.

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin doc. dr. sc. Dalibor Pudić održao je konferenciju za novinare tijekom koje se osvrnuo na postojeću energetsku krizu i njezin utjecaj na tržište plina u Europi. Smatra da nije jednostavno dogovoriti jedinstvenu europsku energetsku politiku. Njegovo je stajalište da su rješenja za plin u sljedećem razdoblju zajednička europska politika nabave plina i ulaganja u različite dobavne pravce, s naglaskom na Jonsko-jadranski plinovod (IAP) koji bi se spojio na hrvatsku plinsku mrežu, što je velika prilika za Republiku Hrvatsku. Iskazao je nadu da će do ogrjevne sezone europska plinska skladišta biti puna, jer je to preduvjet za sprječavanje daljnjeg povišenja ionako visokih cijena plina. Dođe li do prestanka isporuke ruskog plina, ne vidi mogućnost potpune supstitucije iz drugih izvora na europskom tržištu, što bi, vjerojatno, imalo za posljedicu mjere redukcije i smanjenje potrošnje od oko 20%, sve dok se ne nađe potpuna alternativa.

O vodiku i dekarbonizaciji europskoga plinskog sektora te smjernicama za dekarbonizaciju plinskoga transportnog sustava RH govorila je Branka Belamarić, a tematski se nadovezao mr. sc. Boris Njavro. Izgradnja podzemnog skladišta plina u Grubišnom Polju aktualna je tema koja privlači pozornost ne samo plinske struke, a trenutačni tijek tih radova prikazao je Laslo Farkaš Višontai. Na primjeru postojećega podzemnog skladišta plina dr. sc. Ivan Zelenika izložio je mogućnost proizvodnje vodika iz neiskorištene energije generirane u plinskoj redukcijskoj stanici postrojenja PSP-a Okoli. Nakon održanih predavanja, razvila se zanimljiva panel-diskusija koju je moderirao Marko Blažević, pri čemu su predavači detaljnije opisali svoja izlaganja uz mnogobrojna pitanja slušatelja.

Ove su godine, na 37. Međunarodnome znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin, prvi put i studenti dobili priliku da pokažu svoje znanje i inovativnost mladih talenata koji su spremni raditi u plinskom gospodarstvu. Studenti Margarita Tomić, Tin Herbst i Ivana Verčević svojim su izlaganjima privukli veliku pozornost prisutnih. Veoma dinamičnu interaktivnu panel-diskusiju moderirala je prof. dr. sc. Daria Karasalihović Sedlar. Menadžeri vodećih energetskih tvrtka davali su korisne savjete prisutnim studentima, primjerice, kako da nastupe na natječajima za posao, a iskazan je i interes za izravan razgovor sa studentima na skupu. Sudionici su pohvalili organizatore skupa za uključivanje te teme u program i iskazali želju da tako bude i ubuduće. U uvodnom dijelu sljedeće tematske cjeline skupu se videosnimkom obratila Mathilde Blanchard iz Gas Infrastructure Europe s izlaganjem o temi „Provedba energetske tranzicije: prilika za karijeru u plinskoj industriji?“.

U nastavku je dr. sc. Davide Bocciardo prikazao najnovije tehnologije poboljšanja učinkovitosti procesa u primjeni prirodnog plina putem membrana za odvajanje plina FujiFilm ApuraTM. Također, predstavljen je novi koncept osmišljavanja zelenijih kapaciteta odobalnog istraživanja i proizvodnje nafte i plina autora Mattea Bardotta iz Lloyd᾽s Register EMEA-e. Vjekoslav Berečić izložio je kratkoročnu optimizaciju angažiranosti proizvodnog portfelja i potrošnje prirodnog plina na lokaciji TE-TO Zagreb.

Inovacije i digitalne transformacije u plinskom sektoru u eri dekarbonizacije velik su izazov za sve aktere na tržištu. Tako su Danijel Gračan i Saša Punčikar prikazali kako se u Plinacru prognozira potrošnja prirodnog plina za potrebe upravljanja transportnim sustavom te kako je nastao i razvijao se komunikacijski sustav tvrtke. Najnoviju tehnologiju uporabe hiperspektralnih slika na osnovi satelita za detekciju metana iznad i ispod zemlje izložila je dr. sc. Jennifer Buz iz Orbital Sidekick, Inc., a Marko Babić iz Siemens Energy d. o. o. prikazao je novi sustav za detekciju propuštanja u cjevovodima u stvarnom vremenu, temeljen na IoT-u. Primjenu digitalizacije na transportnim sustavima i daljinsko očitanje plinomjera predstavili su Luka Klancir iz tvrtke Feromihin d. o. o. te Predrag Viduka i Vladimir Runtas iz tvrtke Holosys d. o. o.

Zbog ukrajinske krize i njezinih mogućih reperkusija na opskrbu plinom iz Ruske Federacije, razvojni potencijali terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP) i njihova uloga u budućoj europskoj plinskoj infrastrukturi nesumnjivo su jedna od glavnih tema u EU-u. Ivan Fugaš i Marko Grbić izložili su operativne procese, tehnologiju pretovara i uplinjavanja na terminalu za UPP, kao i nestandardne operativne usluge u tvrtki LNG Hrvatska d. o. o. Zatim se videosnimkom obratila Gabrielle Lelievre, savjetnica za komunikaciju udruge Gas Infrastructure Europe o temi „Sigurnost opskrbe i dekarbonizacija: rasvjetljavanje uloge LNG terminala“. Prikaz termodinamičkih aspekata i mogućnosti iskorištavanja energije ukapljenoga prirodnog plina (UPP) izložio je prof. dr. sc. Veljko Filipan, a Amine El Kadiri iz Gaztransport & Technigaza (GTT) objasnio je kako se moderna tehnologija rabi pri izgradnji i ispitivanju spremnika na brodovima za UPP.

Održivi prometni sustav s pogonom na plin i dalje je predmet interesa europskih institucija radi zaštite okoliša i smanjenja emisija stakleničkih plinova. Prirodni plin kao zamjena za tekuće gorivo koje rabe brodski dizelski motori prihvatljivo je prijelazno rješenje koje zadovoljava zahtjeve prekooceanske plovidbe. No, dostupna su i druga tehničko-tehnološka rješenja koja kao gorivo rabe prirodni plin, poput kombiniranih postrojenja s plinskom i parnom turbinom s električnim prijenosom (COGES), što je objasnio dr. sc. Vladimir Pelić. Prirodni je plin dokazano ekološki prihvatljivo gorivo, a u prilog tomu ide i ispitivanje emisija motora s unutarnjim izgaranjem na stlačeni prirodni plin u odnosu prema benzinu u stvarnim uvjetima vožnje, koje je provedeno na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a prezentirao ga je prof. dr. sc. Zoran Lulić. Projekt je napravljen u suradnji s tvrtkom Brod-plin d. o. o. koja je osigurala vozilo za potrebe testiranja. Na to se predavanje nadovezao Matej Đuranović koji je objavio rezultate ekološkog doprinosa uporabe stlačenoga prirodnog plina u Brodsko-posavskoj županiji. Poslije predavanja održana je dinamična panel-diskusija. Panelisti su zaključili da, s obzirom na postojeću strukturu voznog parka, u Republici Hrvatskoj postoji velik prostor za uporabu plina u prometu te da je potrebno iskoristiti izdašne poticaje namijenjene izgradnji infrastrukture punionica i kupnji vozila, dok se perspektiva u niskougljičnoj tranziciji vidi u bioplinu, a zatim i u vodiku.

Miroslav Šolić prikazao je rezultate analize realizacije potrošnje prirodnog plina u Brodsko-posavskoj županiji u odnosu prema energetskom modelu iz 2001. godine, a Jakov Bakić implementirane projekte u plinofikaciji južne Hrvatske. Dr. sc. Berislav Pavlović predstavio je problematiku i rezultate ispitivanja utjecaja mehaničkih opterećenja na točnost mjerenja plinomjera s rotacijskim klipovima. Videoprezentaciju spremnosti operatora distribucijskog sustava za prihvat vodika izložio je Peter Kristensen, predsjednik projekta „Ready4H2“. Nadogradnju sustava kvalitete plina za određivanje koncentracije vodika u prirodnom plinu u Plinacru prikazao je Marin Sabolek, a sustav za namješavanje i ubrizgavanje vodika u postojeću plinsku infrastrukturu objasnio je Mislav Kovačec iz tvrtke Siemens Energy d. o. o. Sofisticirani sustav za uklanjanje i lociranje propuštanja plinovoda tvrtke SHERLOG NG predstavio je Milan Bartl.

Problematiku sigurnosnih mjera u primjeni elektrotehničkih instalacija i opreme na plinskim postrojenjima iznio je Stjepan Pavliša. Posljednje predavanje na skupu održala je Petra Šantić, LL.M., koja je prisutne upoznala s novim pravnim okvirom za vodik, tj. s paketom Europske unije za dekarbonizaciju tržišta plina i vodika, kao i budućim obvezama plinskog sektora.

Na kraju trodnevnog skupa doc. dr. sc. Dalibor Pudić, predsjednik HSUP-a, zahvalio je svim sudionicima, moderatorima, autorima i organizatorima na uspješno održanom skupu. Prirodni plin nezaobilazan je energent na koji treba računati u tranzicijskom razdoblju prema niskougljičnoj budućnosti, no pred plinskim su sektorom veliki izazovi. Republika Hrvatska, zbog svojega geografskog položaja, razvijene plinske infrastrukture i geopolitičkih okolnosti, može biti važan čimbenik pri dobavi prirodnog plina za Europu.

Sljedeći, 38. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin održat će se od 10. do 12. svibnja 2023. godine u Opatiji.