Virtualni 35. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin uspješno je održan od 21. – 23. listopada!

U organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin i Centra za plin Hrvatske, od 21. do 23. listopada 2020. g., održan je 35. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin. Ovogodišnji skup, najveći u jugoistočnoj Europi, bit će zapamćen po tome što je prvi put održan u virtualnom obliku, a istodobno je bio i prvi virtualni međunarodni znanstveno-stručni skup sa simultanim prevođenjem u Republici Hrvatskoj. Ove je godine pripremljen i izdan Zbornik cjelovitih, stručno recenziranih radova koji se može vidjeti na web-stranicama HSUP-a.

Tijekom tri dana međunarodna plinska konferencija i izložba okupile su oko 450 sudionika iz 21 europske države i Republike Koreje. U održavanju virtualnog skupa sudjelovali su stručnjaci za plin i energetiku, menadžeri vodećih europskih energetskih kompanija, znanstvenici, profesori i studenti s uglednih hrvatskih i europskih sveučilišta i instituta, predstavnici transportera, dobavljača, opskrbljivača, proizvođača i distributera plina, kao i predstavnici proizvođača i zastupnika plinske opreme iz zemlje i inozemstva. Zastupljeno je 116 različitih plinskih i energetskih poduzeća i organizacija (od toga 24 inozemnih), a 13 izlagača predstavilo je svoju ponudu na virtualnim štandovima.

35. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin održan je pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske energetske regulatorne agencije i Agencije za ugljikovodike.

Održavanje Skupa podupro je niz sponzora (INA – Industrija nafte, d. d., Prvo plinarsko društvo d. o. o., Plinacro d. o. o., Energy Exemplar Ltd., Siemens Energy d. o. o., HEP d. d., Central European Gas Hub (CEGH), Gaztransport & Technigaz (GTT) SA, Termoplin d. d. Varaždin i Međimurje-plin d. d., a sudjelovalo je i 16 medijskih pokrovitelja.

Održano je i 9 okruglih stolova, a tehničko-komercijalna predstavljanja svojega proizvodnog programa imale su tvrtke: Vaillant d. o. o., Viessmann d. o. o., Weishaupt – Zagreb d. o. o., South Stream Transport BV, Gaztransport & Technigaz (GTT) SA, Central European Gas Hub (CEGH), PGNiG Obrót Detaliczny sp. z.o.o., Pavliša objekti d. o. o. i Panasonic Marketing Europe GmBH.

U interaktivnoj virtualnoj izložbi tehnike i plinske tehnike sudjelovalo je 13 tvrtka: INA – Industrija nafte, d. d., Plinacro d. o. o., Energy Exemplar Ltd., Siemens Energy d. o. o., HEP d. d., European Energy Exchange (EEX) AG, Gaztransport & Technigaz (GTT) SA, Termoplin d. d. Varaždin, Međimurje-plin d. o. o., Fasek d. o. o, Bilfinger EMS GmbH, PRF – Gas Solutions SA i Integrated Gas Technologies AS.

Skup je otvorio predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin doc. dr. sc. Dalibor Pudić, koji je prigodnim riječima pozdravio visoke goste i uzvanike, sponzore, medijske pokrovitelje i sve sudionike.

Zatim su se kratkim pozdravnim govorima sudionicima skupa obratili državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH Ivo Milatić, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje INE – Industrije nafte Tvrtko Perković, članica Uprave Prvoga plinarskog društva Antonija Glavaš, članica Uprave Plinacra Daria Krstičević i predsjednik Uprave Siemens Energyja Boris Miljavac.

Na početku pozvanih predavanja dr. sc. Joo-Myung Kang, predsjednik Međunarodne plinske unije (IGU), održao je govor o važnosti prirodnog plina u svijetu i Europi, u kojem je istaknuo da je prirodni plin pouzdan, siguran i globalno raspoloživ energent, veoma bitan pri zamjeni ugljena radi nužne dekarbonizacije u budućnosti. Snimku pozvanog predavanja pogledajte ovdje.

Poslije govora g. Kanga slijedilo je predavanje doc. dr. sc. Darka Pavlovića i prof. dr. sc. Eralda Banovca pod naslovom Prirodni plin kao geopolitički čimbenik energetske tranzicije, u kojem su naglasili da plinski sektor treba zbog klimatskih promjena ponuditi rješenja kako bi plin bio ključan energent sve do niskougljične budućnosti, a ne samo prihvatljivo gorivo u tranzicijskom razdoblju.

Zanimanje sudionika privukle su i četiri panel-rasprave o aktualnim temama iz plinskoga gospodarstva.

U sklopu prve tematske cjeline pod nazivom Prirodni plin kao geopolitički čimbenik energetske tranzicije održana je i panel-rasprava o toj temi u kojoj su sudjelovali doc. dr. sc. Darko Pavlović (Plinacro), Hrvoje Glavaš (INA – Industrija nafte), Petar Sprčić (HEP), Aleš Prešern (Siemens Energy) i Hrvoje Krhen (LNG Hrvatska), a raspravu je moderirao Marko Biočina (Hanza Media). Panelisti su objašnjavali programsku i investicijsku prilagodbu svojih tvrtka s obzirom na skorašnju energetsku tranziciju i prihvaćanje novih tehnologija radi smanjenja emisija stakleničkih plinova. Svi su imali jedinstveno stajalište o tome da će u budućnosti energetike, uz proizvodnju plina iz obnovljivih izvora energije, jednu od važnijih uloga imati vodik. Snimku zanimljive panel-diskusije pogledajte ovdje.

Tijekom treće tematske cjeline pod nazivom Trenutačni razvoj i perspektive budućeg razvoja projekata istraživanja i proizvodnje prirodnog plina održana je i panel-rasprava u kojoj su sudjelovali Marijan Krpan iz Agencije za ugljikovodike te Tvrtko Perković, Jerko Jelić-Balta i Josip Bubnić iz INE – Industrije nafte, a moderirao ju je Laslo Farkaš Višontai iz INE – Industrije nafte. Analizirajući povijest proizvodnje prirodnog plina u Republici Hrvatskoj, panelisti su naglasili potencijal novih istraživanja i na kopnu i moru. Smatraju da će nova istraživanja donekle smanjiti negativan trend pada proizvodnje prirodnog plina iz vlastitih izvora. U zaključku su svi sudionici panel-rasprave istaknuli bitnu ulogu plina kao energenta na tržištu RH, kao i važnost prihvaćanja i primjene tehnologije hvatanja i pohranjivanja CO₂ te razvijene infrastrukture za perspektivu smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Na kraju sedme tematske cjeline Trenutačno stanje i trendovi na tržištu prirodnim plinom i buduća očekivanja održana je i panel-rasprava o toj temi, koju je moderirala prof. dr. sc. Daria Karasalihović-Sedlar s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Panelisti su bili dr. sc. Nikola Vištica (Hrvatska energetska regulatorna agencija), Stjepan Leko (INA – Industrija nafte) i Marko Blažević (HEP – Trgovina), a najavili su buduće planove poslovanja i nove modele nastupa na tržištu s obzirom na treću fazu deregulacije cijena prirodnog plina. Smatraju da je, radi sigurne i pouzdane opskrbe prirodnim plinom, potrebno i dalje nastaviti s ulaganjima u vlastite zalihe i infrastrukturu prirodnog plina te ne očekuju bitan pad potrošnje do 2030. Ipak, radi provedbe europskoga Zelenog plana (Green Deal), plinski će se sektor u budućnosti prilagoditi dekarbonizaciji prirodnog plina pri ćemu morati računati na vodik, koji je visokopozicioniran u europskim strateškim energetskim dokumentima.

Posljednja panel-rasprava održana je u okviru devete tematske cjeline pod nazivom Potencijal i problematika plina u prometu, koju je moderirao mr. sc. Igor Grozdanić, a panelisti su bili Tomislav Budić (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture), dr. sc. Radoslav Radonja (Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci) i prof. dr. sc. Daria Karasalihović-Sedlar (Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Istaknuli su novi ambiciozni plan EU-a, kojim se emisije stakleničkih plinova žele smanjiti za čak 60% do 2030. godine, što će svim zemljama članicama biti vrlo izazovan cilj. Porast potrošnje prirodnog plina vide u cestovnom transportu teškim kamionima, što će omogućiti sve veći broj punionica LNG-a. Vodik u prometu ima lijepu perspektivu, no početak njegove primjene očekuje se tek tijekom sljedećeg desetljeća kad se razvije infrastruktura punionica, a automobilska industrija prilagodi svoj proizvodni program. U pomorskom prometu očekuje se porast potrošnje LNG-a zbog standarda koji je prihvatila Međunarodna pomorska organizacija (IMO), a ograničava udio sumpora u brodskim gorivima na najviše 0,5%. Izgradnjom terminala za LNG na otoku Krku, Republika Hrvatska postat će važno opskrbno prometno čvorište za srednju i jugoistočnu Europu.

Veliku pozornost sudionika Skupa privukle su i dvije radionice. Prvu, pod naslovom Sustav obveze energetske učinkovitosti, moderirala je dr. sc. Vesna Bukarica iz Energetskog instituta „Hrvoje Požar“. Dr. sc. Kristina Čelić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja prikazala je analizu i rezutate obveza energetske uštede energije u RH od 2014. do 2019. godine. Naime, opskrbljivači plinom prošli su prvu godinu provedbe sustava energetske učinkovitosti i slijedi im još 10 godina njegove provedbe. Posebno je upozorila na nacionalne ciljeve Direktive 2012/27/EU i njezinu izmjenu 2018/2002/EU o energetskoj učinkovitosti, što je potaknulo raspravu u kojoj su sudjelovali panelisti Marin Bačelić (GPZ – Opskrba), Damir Miletić (INA – Industrija nafte) i dr. sc. Vlasta Zanki (HEP ESCO) kao predstavnici triju velikih obveznika sustava. Oni su iznijeli svoja iskustva pri prijavi mjera energetske učinkovitosti i probleme s kojima se susreću u svakodnevnom radu. Naglasili su isplativost ulaganja u energetsku učinkovitost radi smanjenja potrošnje energenata. Postoji velik potencijal trgovanja i otvaranja tržišta energetskom učinkovitošću, jer se postojeća platforma za verifikaciju unosa podataka može osposobiti i za trgovanje verificiranim kWh ili PJ, što bi trebalo bitno olakšati poslovanje energetskim tvrtkama i potaknuti daljnja ulaganja.

Drugu radionicu, pod nazivom Uvod u osnovno modeliranje plina s pomoću Plexosa – Prikaz Plexosa, održala je tvrtka Energy Exemplar (Plexos), a vodili su je moderatori dr. Christos Papadopoulos i John Christodoulou iz Grčke. Radionica je bila tematski usmjerena na europsku i regionalnu ponudu i potražnju plina, na pokretače novih promjena na tržištu (ekonomske, tehnološke i druge) te je pružila uvid u to kako prihvaćanje i primjena platforme PLEXOS za modeliranje integrirane energije mogu pomoći pri suočavanju s tim promjenama u regiji. S obzirom na stalnu volatilnost ponude i potražnje plina te njezine utjecaje na europska energetska tržišta, platforma PLEXOS za osnovno modeliranje integracije plina i električne energije može pomoći u procjeni tržišne prognoze kako bi dionici na tržištu prikladno reagirali i razvili svoje strategije, primijenili procesne inovacije za poboljšanje radnih značajka i učinkovitosti te ojačali osnove poslovanja.

Za vrijeme održavanja programa sudionici su aktivno postavljali pitanja putem chata kao prilog raspravi, a predavači i moderatori izravno odgovarali.

U sklopu 35. Međunarodnoga znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin i ove su godine dodijeljene godišnje nagrade i priznanja HSUP-a za 2020. godinu:

1. priznanje za 50. obljetnicu rada dodijeljeno je tvrtki Termoplin d. d. Varaždin
2. priznanje za 25. obljetnicu rada dodijeljeno je tvrtki Brod-plin d. o. o. iz Slavonskog Broda
3. priznanje za poseban doprinos razvoju plinskoga gospodarstva u 2020. godini dodijeljeno je g. Ivici Araru, dipl. iur, predsjedniku Uprave Plinacra d. o. o. iz Zagreba
4. godišnje priznanje za zapaženi stručni doprinos i rezultate dugoročnih aktivnosti na plinskome distribucijskom sustavu u 2020. godini dodijeljeno je g. Nikici Dujmoviću, dipl. ing., iz Gradske plinare Zagreb d. o. o.
5. priznanje za stručni doprinos uspješnom razvoju plinskog poslovanja u 2020. godini dodijeljeno je g. Davoru Guttertu, dipl. oec., iz tvrtke Hep-Plin d. o. o. iz Osijeka
6. priznanje mladim stručnjacima (do 40 g.) za brzi napredak u plinskoj struci u 2020. godini dodijeljeno je g. Marinu Bačeliću, dipl. ing., iz Gradske plinare Zagreb – Opskrbe d. o. o.
7. posebno priznanje za aktivnosti u medijskoj obradi tema o plinskom i energetskom gospodarstvu dodijeljeno je gđi Nini Domazet, dipl. nov., iz tvrtke Energetika marketing d. o. o. iz Zagreba.

Na završetku 35. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin doc. dr. sc. Dalibor Pudić zahvalio je svim sudionicima skupa, moderatorima i organizatorima na uspješno održanom skupu te je najavio 36. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin u Opatiji, od 5. do 7. svibnja 2021. godine. Posebno je naglasio zaključke ove konferencije:

• brza tranzicija na europski neutralno gospodarstvo nemoguća je bez plina
• za potpunu tranziciju bit će potreban vodik zajedno s dobro razvijenom i prilagođenom plinskom infrastrukturom
• važnu ulogu pri postizanju neutralnosti imat će hvatanje i skladištenje ugljika
• inovacije i transfer tehnologije u svim sektorima, pa tako i u plinskome utjecat će na vrstu budućih energenata i brzinu tranzicije