39. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin uspješno je održan u Opatiji od 8. do 10. svibnja 2024.

39. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin, s tradicionalnom međunarodnom izložbom plinske opreme i tehnologije, uspješno je održan u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji od 8. do 10. svibnja 2024. u organizaciji Centra za plin Hrvatske d. o. o. i Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU).

Skup je održan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH i Hrvatske gospodarske komore. Skup su poduprli glavni partneri Siemens Energy d. o. o. i Prvo plinarsko društvo d. o. o., sponzori INA–Industrija nafte d. d., Plinacro d. o. o., LNG Hrvatska d. o. o., HEP d. d., Monter-strojarske montaže d. d., Monting d. o. o., Chart Ferox a. s., Međimurje-plin d. o. o. i MET Croatia Energy Trade d. o. o. te suorganizatori Podzemno skladište plina d. o. o. i Termoplin d. d. Varaždin.

Tijekom tri dana na skupu je prisustvovalo više od 500 sudionika iz 20 europskih država, Kine, Alžira i Kameruna. I ove godine, iznimno posjećeni skup okupio je brojne stručnjake za plin i energetiku, znanstvenike s hrvatskih i europskih sveučilišta, menadžere europskih energetskih kompanija, predstavnike energetskih subjekata koji obavljaju energetske djelatnosti u sektoru plina, kao i predstavnike velikih industrijskih potrošača plina te proizvođača i zastupnika plinske opreme iz zemlje i inozemstva. Održana su dva uvodna predavanja. Održano je 10 okruglih stolova i četiri zanimljive interaktivne panel-diskusije, prezentiran je niz znanstvenih i stručnih radova. Zastupljeno je bilo 178 plinskih i energetskih tvrtki i organizacija. 35 izlagača (od kojih 16 iz inozemstva) predstavilo je svoju ponudu u izložbenom prostoru ispred kongresne dvorane.

Na otvaranju skupa pozdravnim se riječima obratio predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić. Istaknuo je da skup okuplja lidere svih velikih hrvatskih energetskih kompanija te više stotina domaćih i stranih stručnjaka i znanstvenika. Naglasio je da će se, osim o prirodnom plinu, raspravljati i o biometanu i vodiku koji će zajedno s obnovljivim izvorima promijeniti europski energetski sektor. Tijekom vremena tome će pridonijeti brojne tehnološke inovacije i novi propisi. Ova konferencija predstavlja platformu za dijalog i razmjenu ideja te pronalaženje rješenje koja će oblikovati energetsku budućnost. Jedan od ključnih elemenata je istraživanje načina kako plinski sektor može odgovoriti na globalne ciljeve održivosti te kako unaprijediti efikasnost, sigurnost i pouzdanost u proizvodnji, transportu, skladištenju, distribuciji i opskrbi potrošača plinom. Kroz brojne prezentacije, panel diskusije i okrugle stolove istražit će se teme poput tehnoloških inovacija, regulatornih izazova, geopolitičkih utjecaja i tržišnih trendova. Industrija plina i njen razvoj ima značajan utjecaj na cijelo gospodarstvo jer je plin, kao bitan energent u globalnom energetskom miksu, nezaobilazan u energetskoj tranziciji. Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin pozvao je Ivu Milatića, državnog tajnika iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, da se obrati nazočnima i otvori skup.

Državni tajnik Ivo Milatić istaknuo je da je Republika Hrvatska posljednjih godina bez kredita uložila gotovo 800 milijuna eura u plinsku infrastrukturu, prije svega u terminal za UPP na otoku Krku, nove plinovode i novo podzemno skladište plina Grubišno Polje, što je omogućilo da nismo imali problema u opskrbi tim energentom, unatoč globalnoj energetskoj krizi do koje je došlo zbog rata u Ukrajini. Štoviše, postali smo značajno regionalno energetsko čvorište, a daljnja ulaganja u veliko povećanje kapaciteta terminala za UPP i plinovoda omogućit će i opskrbu regionalnog tržišta. Nadalje, najavio je da Republika Hrvatska, unatoč problema i dugih pregovaranja s drugim državama, neće odustati od financijske podrške i gradnje strateškog Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) kojim bi velike količine od oko 2,5 milijarde kubika plina godišnje trebale stizati iz Kaspijske regije i do našeg plinskog sustava. Već se pripremaju potrebne dozvole i o provedbi projekta razgovara s predstavnicima Albanije i Crne Gore te Azerbajdžana iz kojeg bi plin stizao. Naglasio je da će plin biti potreban i u budućnosti za koju Europa planira veliku dekarbonizaciju energetike, jedino je pitanje hoće li u plinovodima biti više prirodnog plina ili s vremenom sve više vodika i drugih plinova koji spadaju u obnovljive izvore. Pritom je istaknuo da Republika Hrvatska nastavlja s dekarbonizacijom energetike za što imamo velike potencijale. Svi novi plinovodi bit će spremni za transport vodika, a Vlada Republike Hrvatske će podržavati gradnju postrojenja za proizvodnju i korištenje vodika za što u EU-u postoji sve veći interes. Nadalje, naglasio je da hrvatska elektroenergetska mreža još nije spremna prihvatiti sve inicijative za izgradnju novih elektrana i njihovu energiju. Na kraju svog obraćanja skupu, državni tajnik Ivo Milatić otvorio je 39. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin.

Predsjednica uprave INA-e Zsuzsanna Ortutay istaknula je da je INA i dalje najveći proizvođač prirodnog plina u regiji i vrlo je važna za sigurnost i pouzdanost opskrbe hrvatskih potrošača. INA je proizvela 540 milijuna m³ plina u 2023. godini. Nova velika ulaganja u istraživanje i proizvodnju neće povećati našu proizvodnju prirodnog plina već će samo ublažiti višegodišnji trend njenog smanjivanja. Proizvodnja plina nije samo bitna zbog sigurnosti opskrbe već i zbog nadolazeće zelene tranzicije. Zatim je naglasila da, u skladu sa započetom energetskom tranzicijom, INA ulaže velika sredstva u nove tehnologije (svaki peti euro planiraju uložiti u obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša). Spomenula je važne nove projekte: proizvodnju biometana u sisačkoj rafineriji i „zelenog” vodika u riječkoj rafineriji, solarne elektrane u Virju i Sisku te geotermalna istraživanja (koncesije Lešćan i Međimurje). Pred INA-om, kao odgovornom tvrtkom, veliki su izazovi u realizaciji navedenih projekata te se očekuje pouzdan regulatorni okvir u pogledu njihove implementacije. Izrazila je optimizam u pogledu budućeg poslovanja.

Predsjednik uprave Plinacra Ivica Arar istaknuo je da su sukob u Ukrajini i korištenje ruskih energenata kao sredstava pritiska zahtijevali brzu stratešku prilagodbu novim okolnostima i povećanje transportnog kapaciteta. Tvrtka je obavila potrebne pripreme i nužne radove zbog čega je Republika Hrvatska energetski stabilna i neovisna o ruskom plinu. Spremno su odgovorili i na iskazani interes za povećanjem izvoznih kapaciteta LNG terminala prema Sloveniji i Mađarskoj, a spremni su povećati kapacitet i za transport u Austriju, BiH i Njemačku. Kako je za ostvarenje tog cilja nužno proširenje mreže domaćih plinovoda, Plinacro je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) od Vlade dobio 533 milijuna eura za izgradnju četiri plinovoda kojima će se plin s terminala za UPP na otoku Krku transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj te okolnim europskim zemljama. Terminal za UPP na otoku Krku povećat će kapacitet na 6,1 milijardu kubika godišnje, čime će se povećati sigurnost opskrbe Republike Hrvatske i susjednih zemalja.

Članica Uprave Prvog plinarskog društva Antonija Glavaš rekla je kako je ovaj skup prilika da se plinske tvrtke usklade s najnovijim tehnološkim inovacijama i regulatornim promjenama kako bi zajedno radili na ostvarivanju održivije energetske budućnosti RH. EU funkcionira pod imperativom smanjivanja emisija ugljikovodika i sve veće potrebe za energetskom sigurnošću. Unatoč velikoj podršci obnovljivim izvorima energije od strane europske administracije, plin je i dalje nezaobilazan i ključna je komponenta u energetskom sektoru. Stoga i u najvećim europskim državama ulazi u strategije i bit će i dalje važan energetski faktor i najvažnije tranzicijsko gorivo. Njemačka i Velika Britanija, kao i druge europske države, i dalje dugoročno računaju na postojeće i planirane plinske termoelektrane za proizvodnju električne energije. U PPD-u pažljivo prate takve energetske trendove jer gotovo 80 % prihoda ostvaruju u inozemstvu. Nadalje, naglasila je da ne umanjuju važnost započete energetske tranzicije, kao ni ulaganja u veću učinkovitost, važnost inovacija, korištenja vodika i svih ostalih rješenja kako bi se smanjile emisije ugljikovodika.

Predsjednik Uprave Siemens Energy Boris Miljavac istaknuo je da teme održivog razvoja i inovacija nikada nisu bile važnije, zbog nužne transformacije društva prema korištenju održive, pouzdane i niskougljične energije. Energije će u budućnosti trebati sve više, a pri tome se mora voditi računa o što manjem utjecaju na okoliš. U tom smislu, ključni je izazov za energetske stručnjake kako povećati proizvodnju energije i istodobno smanjiti emisije ugljikovog dioksida. Naglasio je da rješenje nije samo u većem korištenju obnovljivih izvora energije, već i u modernizaciji i transformaciji postojećih energetskih sustava, za što nude brojna inovativna rješenja (posebno vezano uz vodikove tehnologije) kako bi zadovoljili potrebe kupaca i zahtjeve sve strožih propisa.

Direktor tvrtke LNG Hrvatska Ivan Fugaš osvrnuo se na proširenje kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku i suradnju s Plinacrom. Zajednički radovi prve faze su na pola puta pa očekuju završetak do početka plinske godine 2025./2026. Dodatne kapacitete ponudit će tržištu krajem ove ili početkom sljedeće godine, za što već sada postoji veliki interes. Završetkom projekta dodatno će se poboljšati sigurnost opskrbe Republike Hrvatske i njezina uloga kao energetskog čvorišta u ovom dijelu Europe.

Direktor Podzemnog skladišta plina Vlado Vlašić istaknuo je da je odluka o izgradnji podzemnog skladišta plina u Grubišnom Polju bila pravodobna i nužna kako bi dobili još jedno, fleksibilno skladište plina koje će nadopunjavati i dodatno optimizirati rad PSP-a Okoli. Istaknuo je kako će se završetkom prve faze i eksploatacijom tamošnjeg prirodnog ležišta plina stvoriti uvjeti za nastavak projekta i puštanje u rad novog skladišta koje će omogućiti zadovoljavanje potreba korisnika te stabilnost i fleksibilnost rada cijeloga hrvatskog plinskog sustava, a time i pouzdanost opskrbe potrošača.

Nakon pozdravnih riječi uvodno predavanje održala je Antonija Glavaš, članica Uprave tvrtke Prvo plinarsko društvo d. o. o. Navela je da je, do rata u Ukrajini, ruski plin korišten za čak 45 % europskih potreba. Nakon toga europsko tržište doživljava značajnu transformaciju, potaknutu geopolitičkim promjenama (pri čemu su prekinuti tradicionalni putevi opskrbe), ukapljeni prirodni plin dobiva prvorazredni značaj u opskrbi i fleksibilnosti dobavnih pravaca. Daljnji razvoj infrastrukture omogućuje bolju povezanost s jugoistočnom Europom (koja postaje područje niske cijene plina). PPD podržava povećanje kapaciteta terminala za UPP na Krku i gradnju Jadransko-jonskog plinovoda. Cijene plina su sada relativno niske uslijed nekoliko blagih zima, vrlo dobre popunjenosti europskih skladišta te dobre ponude na tržištima i ne očekuju se veći skokovi. Međutim, mogući su utjecaji na cijenu plina zbog: završetka postojećeg ugovora o tranzitu ruskog plina prema Europi preko Ukrajine što bi moglo potaknuti potražnju, ovogodišnjeg izbora u SAD-u s posljedicom smanjenja izvoza američkog UPP-a, izbora za Europski parlament i političkog pritiska zbog energetske tranzicije i stvaranja financijskog tereta za industriju plina. Zastupa tezu da će plin imati važnu ulogu u budućem energetskom miksu i započetoj energetskoj tranziciji. Fleksibilnost je velika prednost plina jer najčešće korišteni intermitentni obnovljivi izvori (solarne elektrane i vjetroelektrane) još uvijek ne mogu „ispeglati” jaz između ponude i potražnje, zbog čega se i dalje puno ulaže u plinske elektrane kako bi se zadovoljile potrebe potrošača. Na kraju izlaganja, dotaknula se je i vodika na koji se u budućnosti računa (kako na uporabu kao energenta, tako i za skladištenje energije), no zbog visokih cijena još nije moguće njegovo masovnije korištenje.

U sljedećem uvodnom predavanju Marin Zovko, član Uprave INA-e, ukazao je na veliku osjetljivost plinskoga tržišta koje reagira povećanjem cijena na svaki poremećaj u opskrbi plinom. Osvrnuo se na početak rata u Ukrajini i višestruko povećanje cijena plina na europskim tržištima (na više od 210 eura/MWh). Premda su se tijekom vremena cijene znatno smanjile i stabilizirale, a potrošnja oporavila, u INA-i ne očekuju da će proizvodnja plina više doseći razine iz prošlosti. Predviđa povećanje potrošnje kod: kućanstava, malog i srednjeg poduzetništva i dijela industrije. EU je pokrenula ubrzanu izgradnju terminala za UPP kako bi se nadoknadio ruski plin i planira ukupno povećanje kapaciteta na 400 milijardi m³/god. do 2030. Osim povećanja kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku, čime će se omogućiti pouzdana diverzifikacija opskrbe plinom za Republiku Hrvatsku i šire, za sigurnost opskrbe bitni su vlastita proizvodnja plina i kapaciteti skladišta plina. Smatra da je prirodni plin najbolje gorivo za energetsku tranziciju jer stvara manje emisija od drugih fosilnih goriva poput ugljena i naftnih derivata, a napredak tehnologije CCUS može dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova. Naveo je da je INA, osim u istraživanje i proizvodnju plina, u zadnjih pet godina uložila 500 milijuna eura u plinska i naftna polja. Također, tvrtka znatno ulaže i u obnovljive izvore energije (bioplin, solare, vodik itd.). 20 % od ukupnih investicija namjeravaju sljedećih godina uložiti u projekte energetske tranzicije. U EOR projekte izdvajanja CO₂ iz prirodnog plina investicija je veća od 200 milijuna dolara, pri čemu je u stara plinska polja trajno pohranjeno 2,3 milijuna tona CO₂, u svrhu povećanja proizvodnje preostalih zaliha plina u poljima Ivanić i Žutica.

Nakon uvodnih predavanja održana je panel-diskusija. Moderator panela bio je Marko Biočina, a sudjelovali su: Antonija Glavaš iz tvrtke Prvo plinarsko društvo d. o. o., Hrvoje Šimović iz INA-Industrija nafte d. d., izv. prof. dr. sc. Darko Pavlović iz tvrtke Plinacro d. o. o., Ivan Fugaš iz LNG Hrvatska d. o. o. i Boris Miljavac iz Siemens Energy d. o. o. Panelisti su se osvrnuli na cijene plina koje su bile ektremno visoke. Uvjereni su da će se cijene plina i dalje zadržati na sadašnjoj prihvatljivoj razini jer plina ima dovoljno, a Europska unija se svojim mjerama pobrinula za sigurnu i pouzdanu diversifikaciju opskrbe. U Republici Hrvatskoj očekuje se proizvodnja električne energije iz plina na današnjoj razini i to je realnost. U narednom razdoblju uslijedit će velike investicije u projekte obnovljivih izvora energije, no u idućih desetak godina plin i nafta imat će dominantnu ulogu. U tom smislu, Europska unija je pokrenula izgradnju velikog broja novih terminala za UPP i proširenje kapaciteta na postojećima (ukupno 400 milijardi m³), prvenstveno zbog sigurnosti opskrbe. Zelena tranzicija smatra se generacijskim procesom koji će trajati desetljećima, pri čemu će ključnu ulogu imati tehnološki razvoj jer na današnji dan, prema pokazateljima, nedostaje i nije razvijeno približno 35 % tehnologija potrebnih za potpuni prijelaz na klimatsku neutralnost do 2050. Panelisti gledaju na vodik kao na najbolji čimbenik dekarbonizacije, za koji je potreban i najveći tehnološki standard za siguran transport cjevovodima. Na kraju diskusije, panelisti su zaključili da će iduće godine saživjeti već pokrenuti projekti koji će trasirati put prema zelenoj energetskoj tranziciji.

Nakon panel-diskusije, Tomislav Baketarić, iz INA-Industrija nafte d. d., je izlagao o novom plinskom otkriću na lokaciji Veliki Rastovac nedaleko od Grubišnog Polja, kao potencijalu nove plinske regije na kopnenom dijelu Republike Hrvatske. Ispitivanjem je potvrđena mogućnost ekonomski isplativog proizvodnog kapaciteta bušotine i odlična ležišna svojstva te je tijekom testiranja ostvaren dotok od oko 145.000 m³ plina, što je otvorilo potencijal novih istražnih objekata na tom području. Laslo Farkaš Višontai, iz tvrtke Podzemno skladište plina d. o. o., govorio je o proizvodnji prirodnog plina na eksploatacijskom polju Grubišno Polje. U 2024. godini postrojenje se nalazi u redovnom radu te se kroz tehnološki proces pripreme plina za transport svaki dan u plinski transportni sustav predaje oko 270.000 m³/d prirodnog plina. Završetak primarne proizvodnje plina, u slučaju zadržavanja postojećeg režima eksploatacije, predviđa se do kraja 2026. godine. Usporedno s odvijanjem primarne proizvodnje plina, počinju i aktivnosti u svrhu realizacije druge faze projekta, tj. početne i pripremne aktivnosti za razradu ležišta u svrhu prenamjene u podzemno skladište plina. Završetak projekta i puštanje novog podzemnog skladišta plina u rad predviđa se najranije za zadnji kvartal 2027. godine. Marin Dumančić, iz HEP Proizvodnja d. o. o., objasnio je sinergiju regulacije plinskoga transportnog sustava i elektroenergetskog sustava na primjeru bloka C u pogonu TE-TO Sisak. Prikazao je rezultate analize mogućnosti istovremene regulacije za potrebe operativnog vođenja elektroenergetskog i plinskoga transportnog sustava u Republici Hrvatskoj. Marko Babić, iz Siemens Energy d. o. o., predstavio je na koji način korporacija Siemens Energy nudi CertaLink sustav za certificiranje čiste energije koji omogućuje praćenje utjecaja cijeloga proizvodnog procesa na okoliš, od proizvodnje do krajnjeg korisnika. Zahvaljujući partnerstvu s TÜV SÜD i Njemačkom agencijom za energiju, CertaLink sustav za certificiranje čiste energije okuplja proizvođače, njihove dobavljače i kupce energije, nositelje shema, neovisna certifikacijska tijela i registre.

Nakon završetka prezentacija svih predavača u predmetnoj tematskoj cjelini razvila se zanimljiva panel-diskusija koju je moderirao izv. prof. dr. sc. Darko Pavlović, uz sudjelovanje Tomislava Baketarića iz INA-Industrija nafte d. d., Lasla Farkaša Višontaia iz tvrtke Podzemno skladište plina d. o. o., Marina Dumančića iz HEP Proizvodnja d. o. o. i Marka Babića iz Siemens Energy d. o. o. Ambiciozni planovi u otkrivanju novih zaliha plina i povećanje domaće proizvodnje rezultirat će povećanim ulaganjima u nove istražne bušotine, a podzemno skladište plina u Grubišnom Polju povećalo bi za oko 20 % trenutno raspoloživi radni volumen skladištenja, koji se odnosi na PSP Okoli (a kapacitet povlačenja bi se povećao za oko 40 % u usporedbi s trenutnim kapacitetima povlačenja iz sustava skladišta) te bi mu glavna zadaća u sustavu skladišta plina bila povećanje njegove fleksibilnosti. Premda su elektroenergetski sustav i plinski transportni sustav povezani njihovo uravnoteženje i regulacija odvijaju se neovisno. CertaLink sustav povezuje fizičko postrojenje s tehnologijom DTL (distributed ledger technology). Implementiran DTL eko-sustav glavni je zahtjev za verifikaciju certifikata, interoperabilnost, autentifikaciju zaštićenu od neovlaštenih promjena i prenosivost u različitim industrijskim sektorima.

Danijel Štavalj iz INA-Industrija nafte d.d. prikazao je na koji način se odvija rekomprimiranje co₂ na procesnom postrojenju Etan u Ivanić Gradu, s ciljem eliminacije emisija CO₂ u atmosferu i povećanja efikasnosti EOR projekta, odnosno povećanja iscrpka nafte i plina iz EPU Ivanić i Žutica. Marijan Svjetličić, iz tvrtke Plinacro d. o. o., iznio je pregled europskog strateškog, planskog i zakonodavnog okvira za biometan, uz potencijal za njegovu proizvodnju u Republici Hrvatskoj. Također je predočio i tehničke pretpostavke za prihvat biometana u transportni sustav. Dr. sc. Klaus Payrhuber je prikazao viziju tvrtke INNIO Jenbacher GmbH & Co OG na koji način mikromreže omogućuju rast obnovljivih izvora energije. Nestalna i nepredvidiva priroda obnovljivih izvora energije zahtijeva visoko raspoloživu balansnu snagu
rješenja za otporan i stabilan rad mreže. U tom kontekstu, decentralizirane plinske elektrane mogu osigurati pouzdanu balansnu snagu, a u isto vrijeme i otpadnu toplinu koristiti za daljinsko grijanje ili grijanje većih komercijalnih objekata. Igor Baltić, iz Weishaupt-Zagreb d. o. o., predstavio je neka od alternativnih goriva koja se koriste kod opskrbe energijom plamenika u kotlovima na srednjim i/ili velikim energetskim ili procesnim postrojenjima. Dao je i prikaz dosadašnjih istraživanja u tvrtki, te praktičnog iskorištenja na nekoliko kotlovnica kod kojih se na plamenicima koriste razne alternative u smislu ulja biljnog ili životinjskog podrijetla, te također kod korištenja smjese vodika u plinu. Prepumpavanje prirodnog plina mobilnim postrojenjem za prepumpavanje, predočio je Hrvoje Rukavina iz tvrtke Macel plin d. o. o. Naglasio je da se ova praksa primjenjuje tijekom održavanja, popravaka ili radova na plinovodima, gdje se prirodni plin evakuira/prepumpava iz određenog dijela mreže radi sigurnosti prilikom izvođenja radova i s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš.

Uloga trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida u postizanju net zero emisija jedno je od najvažnijih pitanja plinskoga sektora u pogledu budućeg dekarboniziranog energetskog sustava. Lidija Božić, iz Agencije za ugljikovodike, predstavila je aktivnosti Agencije za ugljikovodike kao promotora hrvatskog projekta trajnog zbrinjavanja CO₂ u geološkim strukturama. Projekt je prijavljen u prosincu 2022. godine prema Uredbi o europskoj energetskoj mreži (TEN-E) (EU/2022/869) za uvrštenje u popis projekata energetske infrastrukture od strateškog interesa (PCI projekti) u kategoriji „Prioritetno područje za prekogranične CO₂ mreže“, u okviru poziva Europske komisije. Republika Hrvatska ima značajne kapacitete za skladištenje CO₂ te, s obzirom na činjenicu da industrija treba dekarbonizirati svoje poslovanje, smatra da su projekti trajnog skladištenja CO₂ nužni u prijelaznom razdoblju do potpune realizacije proizvodnih procesa s ciljanih nula emisija. Izv. prof. dr. sc. Luka Perković, s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, smatra da će se plinski sektor, u nadolazećem razdoblju tranzicije prema klimatskoj neutralnosti nacionalnih energetskih sustava Europskog kontinenta, naći pred brojnim tehničkim izazovima. Predstavio je moguće scenarije dekarbonizacije plinskog sektora Republike Hrvatske, s naglaskom na specifične prilike i izazove svakog scenarija. Luka Dermišek, iz tvrtke Plinacro d. o. o., prikazao je aktivnosti na smanjivanju emisija metana na plinskom transportnom sustavu RH, vezano za primjenu i provedbu Uredbe Europskog parlamenta i vijeća o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru i izmjeni Uredbe (EU) 2019/942. Leonardo Mazzoli, iz Automa S.r.l., prikazao je patentiranu GOLEM tehnologiju tvrtke, kao pametno rješenje za smanjenje fugitivnih emisija. Ovo rješenje dinamički kontrolira zadane vrijednosti regulatora u stvarnom vremenu, uzimajući u obzir tlak i protok. Izv. prof. dr. sc. Luka Perković, s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izložio je detaljnu analizu termodinamičkih parametara u kontekstu postupka trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida. Analiza rezultata proračuna usmjerena je na identifikaciju ključnih čimbenika koji utječu na učinkovitost procesa zbrinjavanja te načine poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova.

Andreja Ana Lopac, iz LNG Hrvatska d. o. o., u svom je izlaganju prikazala pomorski dio poslovanja Terminala za UPP na otoku Krku. Društvo LNG Hrvatska d. o. o., osim što je operator Terminala za UPP, ujedno je i nositelj Ugovora o koncesiji pomorskog dobra te upravlja područjem danim u koncesiju. Početak rada Terminala za UPP, dolazak FSRU broda ‘LNG Croatia’ te UPP tankera, uz visoke standarde i zahtjeve LNG industrije podigli su svijest o potrebnoj razini sigurnosti te kvaliteti lučkih usluga, što je unaprijedilo poslovanje svih dionika na području Riječkog zaljeva. Mihovil Galić, iz LNG Hrvatska d. o. o, prezentirao je model zajedničkog korištenja Terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, koji propisuju Pravila korištenja terminala za ukapljeni prirodni plin, a kojim se korisnicima terminala omogućuje da međusobno pozajmljuju UPP. Prikazao je i analizu uvjeta izvršenja transakcija zajma UPP-a, potrebna sredstva osiguranja plaćanja za potraživanja temeljem zajedničkog korištenja terminala, rasporede usluga korištenja terminala te alokaciju gubitaka plina na terminalu. Julie Cejkova, iz tvrtke Chart Ferox a.s., prezentirala je koncept kriogene tehnologije kao puta do energetske neovisnosti i sigurnosti putem uporabe UPP-a malih razmjera i ulaza u ekonomiju vodika. Istaknula je da je postrojenje UPP-a malih razmjera izvrsno sredstvo za rješavanje „energetske trileme” i pronalaženje ravnoteže između pristupačnosti, sigurnosti opskrbe i smanjenja emisija, pri čemu tvrtka kontinuirano razvija virtualni model cjevovoda stvoren za tekuće plinove, a posebno UPP, primjenjiv i na vodik.

Digitalna transformacija plinskoga i energetskog sektora u eri dekarbonizacije je kontinuirani razvojni proces. Marko Grbić, iz tvrtke LNG Hrvatska d. o. o., održao je predavanje o razvoju kibernetičke sigurnosti it i ot infrastrukture na terminalu za UPP na otoku Krku. Operacijske i informacijske tehnologije predstavljaju dva različita aspekta tehnološkog okvira u organizacijama. IT i OT infrastrukture imaju dodirnih točaka, no i one moraju biti optimizirane i kvalitetno nadzirane kako bi se iskoristila sinergija i postigla veća efikasnost. Izv. prof. dr. sc. Mihael Mišo Mudrić, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objasnio je primjenu Uredbe o umjetnoj inteligenciji na energetski sektor. Smatra da će određeni sustavi umjetne inteligencije koji se već koriste u energetskom sektoru sasvim sigurno potpasti u visokorizičnu kategoriju, a što će za sektor energetike u iduće dvije godine značiti potrebu ulaganja određenih napora u razvijanju novih mjera i mehanizama, odnosno usklađenosti s pravom EU-a. Luka Klancir, iz tvrtke Feromihin d. o. o., prikazao je inovacije u upravljanju imovinom u plinskoj i naftnoj industriji kroz predikativnu analitiku, strategiju održavanja i digitalizaciju koju nudi tvrtka Feromihin. Posebno je naglasio važnost upravljanja imovinom u naftnom i plinskom sektoru koje je ključno za operativnu učinkovitost, sigurnost i profitabilnost, s obzirom na ovisnost industrije o složenoj, visokovrijednoj imovini. Ivan Juras, iz tvrtke GDi d. o. o, ukazao je na nove perspektive upravljanja plinskom infrastrukturom kroz digitalnu transformaciju. Stava je da je kritična infrastruktura ključna komponenta očuvanja stabilnosti, sigurnosti i funkcionalnosti isporuke usluga i energenata. Prikazao je praktične primjere implementacije u energetskim subjektima u RH.

Marko Zrno, iz tvrtke Končar Inženjering d. o. o, prezentirao je katodnu zaštitu i zaštitu cjevovoda od elektromagnetskih utjecaja ee-postrojenja Plinacra. U odnosu na prošlo vrijeme, zahvaljujući razvoju tehnologije, rad katodne zaštite moguće je pratiti u realnom vremenu te shodno tome i reagirati u slučaju pojave anomalija. U tu svrhu osvrnuo se na SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) PROZANET sustav za nadzor i kontrolu rada katodne zaštite. Dr. sc. Berislav Pavlović, iz Gradske plinare Zagreb d. o. o., održao je predavanje o laboratorijskim usporednim mjerenjima protoka plina membranskim plinomjerima G6 u rasponu od 0,04 m³/h do 10 m³/h. Mjerenja su provedena pri šest protoka i atmosferskom tlaku zraka. Revitalizaciju komunikacijske opreme sustava daljinskog očitavanja obračunskih mjerila tvrtke Plinacro iznio je Ivan Krapić iz tvrtke Končar Inženjering d. o. o. Detaljno je opisao aktivnosti na terenu, zamjenu na lokaciji starih uređaja novim, uz funkcionalna ispitivanja informacija i verifikaciju samih podataka u GEMALogic sustavu. Green Deal Europske komisije, koji ima za cilj postizanje klimatske neutralnosti za EU do 2050. godine, uvelike je povećao pozornost u pogledu problematike emisija metana. Smanjenje emisija metana tijekom funkcionalnog pregleda plinskotlačnih regulacijskih stanica, koji već godinama prakticiraju njemački ODS-ovi, izložio je Jan Sietsma iz tvrtke Macel plin d. o. o. Prikazao je smanjenje emisija metana korištenjem inspekcijskog sustava PLEXOR. Razvoj i korištenje SCADA sustava u upravljanju plinskim transportnim sustavom RH objasnio je u svom izlaganju Josip Jovanovac iz tvrtke Plinacro d. o. o. Istaknuo je ključnu ulogu Plinacra u upravljanju plinskim transportnim sustavom kako bi osigurao sigurnost opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj. Prikazao je kratki pregled povijesti razvoja i korištenja SCADA sustava u Plinacru, a zatim tijek modernizacije i razvoj Simone sustava za procjenu stanja plinovoda (koji je nadograđen s funkcionalnostima za pripremu plana transporta plina za tekući i sljedeće plinske dane te za spremanje, izradu i pripremu proračuna arhiviranih plinskih dana). Procjenu dinamičkih smetnji lutajućih struja na plinovodu u blizini dvije tračnice metroa izložio je Jinhua Li iz School of Mechanical Engineering, Tongji University u Šangaju. Prikazao je rezultate provedene analize, odnosno na koji se način katodno štite plinovodi od lutajućih struja uzrokovanih željezničkim prometom, kako bi se ublažio korozivni učinak istih i osigurala sigurnost plinovoda.

Nakon prethodno opisane grupe predavanja održana je panel-diskusija koju je moderirao predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić, uz sudjelovanje Gorana Babića iz Hrvatske energetske regulatorne agencije, Deana Gnjidića iz E.ON Hrvatska d. o. o., Nenada Hranilovića iz Međimurje-Plin d. o. o. te Srećka Ezgete iz Gradske Plinare Bjelovar d. o. o. U uvodnom dijelu panel-diskusije predstavnici distributera plina su upozorili na višegodišnji problem distributera plina koji posluju s gubicima zbog tarifa nedovoljnih za praćenje porasta realnih troškova, namijenjenih za održavanje plinskoga sustava i ukupnog poslovanja u cjelini. Kod distributera postoji dvojba kako dalje strateški planirati i poslovati, a u odnosu na politiku EU-a o ukidanju plina 2040. godine (dok potrošači plina moraju imati tehničku sigurnost korištenja plina). Goran Babić je naglasio kako distributeri plina mogu podnijeti zahtjev HERA-i za korekciju tarifa jer više nije na snazi Uredba koja je to do nedavno onemogućavala. Također, HERA će razmotriti i problematiku vijeka trajanja amortizacije za ulaganja u plinsku infrastrukturu. Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić izrazio je spremnost Hrvatske stručne udruga za plin za organizaciju cjelodnevnog okruglog stola nakon skupa u Opatiji, a vezano za rješavanje predmetne problematike, na koji bi se pozvali relevantni sudionici iz Ministarstva, HERA-e i distributera plina. Na kraju rasprave, panelisti su zaključili i izrazili uvjerenje da će se, bez obzira na direktive EU-a, plin koristiti i nakon 2040. godine i u kućanstvima i u industriji, a mnogi će potrošači dugoročno i dalje održavati i koristiti plinske uređaje.

Danijel Bukša, iz tvrtke Siemens Energy d. o. o., prikazao je funkcionalnost plinske turbine pogonjene vodikom odnosno sustav za namješavanje i ubrizgavanje vodika. Smatra kako plinske turbine imaju važnu ulogu u energetskoj tranziciji osiguravajući pouzdanu opskrbu električnom energijom, dekarbonizacijom proizvodnje energije radom niskougljičnim gorivima kao što je vodik. Detaljno je opisao Siemens Energy Mixing Skid (MXS), dizajniran za ubrizgavanje vodika u struju prirodnog plina. Robert Serec, iz White hydrogen d. o. o., prezentirao je Platformu White Hydrogen Coalition i proizvodnju zelenog vodika implementacijom projekta u Ogulinu. Prikazao je rad mobilnog postrojenja za proizvodnju vodika kojemu je ulazna sirovina plastični otpad, čime se direktno doprinosi zaštiti okoliša i cirkularnoj ekonomiji. Dalibor Veseli, iz tvrtke HEP Toplinarstvo d. o. o., održao je predavanje o uporabi hibridnih obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetike. Istaknuo je da je, kako bi se uspješno implementirala tranzicija prema nultim emisijama ugljičnog dioksida do 2050. godine, nužna promjena trenutačnog načina vrednovanja i korištenja toplinske energije, uz poticanje upotrebe obnovljivih izvora, gdje je vodiku namijenjena vodeća uloga. Bruno Lacković, iz Gradske plinare Zagreb d. o. o., analizirao je otvorena pitanja uporabe vodika u distribucijskim sustavima plina. Ukazao je na slojevitost dekarbonizacije plinskih sustava, zbog čega ne vjeruje u brza rješenja. Iznio je pregled najznačajnijih dosadašnjih iskustava u primjeni obnovljivog vodika za rješavanje tog problema, te sve trenutno poznate primjene vodika za tu svrhu (uključujući i one koje se odbacuju kao neracionalne, poput izravne distribucije vodika umjesto prirodnog plina).

Projekciju zelene tranzicije punionice na stlačeni prirodni plin u kontekstu budućeg vremena izložio je Krešimir Marijanović iz tvrtke Brod-plin d. o. o. Operator distributivnog sustava Brod-plin d. o. o. je prije pet godina započeo ambiciozni projekt transformacije voznog parka s konvencionalnih goriva na stlačeni prirodni plin. Igor Marjanović, iz Centra za vozila Hrvatske d. d., prezentirao je stanje voznog parka u RH i vozila s pogonom na prirodni plin. Ukratko je opisao djelokrug rada Centra za vozila Hrvatske d. d. i analizu strukture voznog parka prema vrsti vozila registriranih u RH. Prikazao je i pregled prosječne starosti voznog parka po kategorijama vozila unazad 10 godina i broj registriranih vozila u RH pogonjenih plinom. Dr. sc. Vladimir Pelić, s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, izložio je primjenu plina i vodika u pomorstvu. Danas se prirodni plin koristi u pomorstvu u značajnim količinama kao UPP jer postoje odgovarajuća tehničko-tehnološka rješenja. Budući da su zahtjevi za smanjenjem emisije CO₂ još veći, dan je i pregled tehnologija temeljenih na korištenju vodika. Zaključno, primjenjivost prirodnog plina definirao je kao prihvatljivo rješenje u prijelaznom razdoblju do vremena kada će se vodik pozicionirati kao pogonsko gorivo.

Nakon prethodno opisane grupe predavanja održana je panel-diskusija koju je moderirao mr. sc. Davor Matić, uz sudjelovanje Krešimira Marijanovića iz tvrtke Brod-plin d. o. o., Igora Marjanovića iz Centra za vozila Hrvatske d. d. i dr. sc. Vladimira Pelića s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Na početku panel-diskusije, mr. sc. Davor Matić dao je kraći uvod i izvijestio sudionike skupa o aktualnom stanju plina u prometu u EU-u, gdje uz više od 4200 punionica SPP-a postoji i 720 punionica UPP-a za pogon motornih vozila. Prirodni plin je svakako našao svoju tržišnu nišu u segmentu teških vozila, kamiona i autobusa. Osvrnuo se i na nedavno donesena revidiranu Uredbu o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva, reviziju ETS sustava za trgovanje emisijama koja je proširena i na sustav na cestovni prijevoz te nedavne mjere kojima se pojačavaju obavezujući ciljevi za smanjenje emisije ugljika iz novih teških teretnih vozila i autobusa uz smanjenje od 90 % od 2040., koje je usvojio Europski parlament. Panelisti su u raspravi izrazili jedinstveni stav o prirodnom plinu kao idealnom gorivu u tranzicijskom periodu, kako u cestovnom tako i u pomorskom prometu. Velika perspektiva postoji u primjeni bioplina u cestovnom prometu, samim time što će Republika Hrvatska imati vlastitu proizvodnju. Sve stroži standardi kvalitete goriva idu u prilog razvoju vodiku u prometu, za što će se pripremiti i Centar za vozila Hrvatske u pogledu homologacije vozila. Za uporabu vodika u pomorskom prometu potreban je daljnji tehnološki razvoj. Na kraju rasprave, panelisti su zaključili da je izgradnja potrebne infrastrukture punilišta u Republici Hrvatskoj i dalje ključna za veću potrošnju plina u prometu, posebno na tranzitnim koridorima. Bez obzira na velike poticaje koje EU ulaže u elektromobilnost, ona ne predstavlja ozbiljnu konkurenciju u narednim godinama.

Vlatka Kos Grabar Robina i Danijel Golja, iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, prezentirali su Energetsku bilancu prirodnog plina u Republici Hrvatskoj u 2022. godini. Dan je cjeloviti prikaz energetske situacije vezane uz prirodni plin u Republici Hrvatskoj u kompaktnom formatu, uključujući opskrbu i potrošnju energije cjelokupnog gospodarstva kao i pojedinih sektora. Odvjetnica Petra Šantić, LL.M., izložila je pregled te analizu novog pravnog okvira Europske unije za dodjelu državnih potpora u području energetike, s posebnim osvrtom na kategorije mjera za zaštitu okoliša na temelju kojih državne potpore mogu biti spojive s unutarnjim tržištem pod određenim uvjetima. Politika tržišnog natjecanja, a osobito pravila o državnim potporama, ima važnu ulogu za ostvarenje ciljeva europskog zelenog plana i tranzicije Europske unije prema klimatskoj neutralnosti do 2050. Marko Ivandić, iz tvrtke Plinacro d. o. o., predstavio je provedbu projekta izgradnje solarne elektrane na upravnoj zgradi tvrtke. Operator plinskoga transportnog sustava Plinacro d. o. o. prepoznao je potrebu za aktivnim uključivanjem u inicijative i projekte koji promiču društveno odgovorno poslovanje i doprinose energetskoj tranziciji. Dr. sc. Berislav Pavlović objasnio je kakav je utjecaj načina obračuna potrošnje u svrhu zaštite krajnjih potrošača u plinskim distributivnim sustavima. Šime Dujmović Maruna, iz Odvjetničkog društva Bardek, Lisac, Mušec, Skoko i partneri d. o. o. u suradnji s CMS Reich-Rohrwig Hainz, izložio je analizu prijedloga Direktive o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika. Osvrnuo se i na analizu pravila o sustavu UPP-a i skladišta plina te nova pravila o razdvajanju operatora transportnih sustava (razdvajanje operatora namjenskih mreža za vodik).

Na kraju velikoga trodnevnog skupa, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić zahvalio je pokroviteljima, glavnim partnerima, sponzorima, suorganizatorima, medijskim pokroviteljima, predavačima, tvrtkama koje su zakupile izložbene jedinice, predstavnicima medija i svim ostalim sudionicima skupa na potpori i doprinosu uspješnosti održanog skupa. Iznio je podatke o posjećenosti ovogodišnje konferencije i izložbe. Posebno je naglasio nezaobilaznu ulogu prirodnog plina u procesu dekarbonizacije u tranzicijskom razdoblju, za koji još uvijek ne postoji alternativa. Istaknuo je da se sektor plina mora prilagoditi novim smjernicama kako bi spremno dočekao niskougljičnu budućnost.