38. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin uspješno je održan u Opatiji od 10. do 12. svibnja 2023.

38. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin s tradicionalnom međunarodnom izložbom plinske opreme i tehnologije uspješno je održan u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji od 10. do 12. svibnja 2023. u organizaciji Centra za plin Hrvatske d. o. o. i Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU).

Tijekom tri dana u Opatiji na skupu je prisustvovalo 500 sudionika iz 21 europske države, Kine i Kraljevine Saudijske Arabije. Iznimno posjećeni skup okupio je brojne stručnjake za plin i energetiku, menadžere europskih energetskih kompanija, znanstvenike s hrvatskih i europskih sveučilišta, predstavnike transportera, dobavljača, opskrbljivača, proizvođača i distributera plina, kao i predstavnike velikih industrijskih potrošača plina te proizvođača i zastupnika plinske opreme iz zemlje i inozemstva. Održano je jedno pozvano predavanje, 18 okruglih stolova i pet zanimljivih interaktivnih panel-diskusija, prezentirano je 28 znanstvenih i stručnih radova i dva stručna rada na posterskoj sekciji. Zastupljeno je bilo 188 različitih plinskih i energetskih tvrtki i organizacija (od čega 71 iz inozemstva), a 30 izlagača (od kojih 14 iz inozemstva) predstavilo je svoju ponudu u izložbenom prostoru ispred kongresne dvorane.

Skup je održan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Skup su poduprli glavni partner: Siemens Energy d. o. o., sponzori: INA–Industrija nafte d. d., LNG Hrvatska d. o. o., Plinacro d. o. o., Prvo plinarsko društvo d. o. o., Monter-strojarske montaže d. d., Central European Gas Hub (CEGH), HEP d. d., Chart Ferox a. s., Tallon Commodities Limited, Monting d. o. o., Gaztransport & Technigaz (GTT), i Međimurje-plin d. o. o. te suorganizatori Podzemno skladište plina d. o. o. i Termoplin d. d. Varaždin.

Na otvaranju skupa pozdravnim se riječima uzvanicima i prisutnim sudionicima obratio predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin doc. dr. sc. Dalibor Pudić. Zahvalio je na dolasku ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću, Andreu Stegheru, potpredsjedniku i izabranom budućem predsjedniku Međunarodne plinske unije (IGU), Ljiljani Lovrić, zamjenici ministra vanjske trgovine i ekonomskih poslova Bosne i Hercegovine, Mohammedu Tarief A Al Fageer Alanazyju, savjetniku u veleposlanstva Kraljevine Saudijske Arabije, Željku Vrbanu, zamjeniku predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije i prisutnim članovima Upravnog vijeća te pokroviteljima, glavnom partneru, sponzorima, suorganizatorima, sudionicima i novinarima koji su pridonijeli održavanju skupa. U uvodnom dijelu otvaranja skupa, kratkim izlaganjem osvrnuo se na proteklu plinsku godinu. Odlukom Vlade Republike Hrvatske, ograničenje cijena plina pomoglo je građanima i gospodarstvu prebroditi enormni porast cijena na europskom tržištu plina. Zbog tople zime skladišta plina ostala su dobro popunjena, a cijena plina je trenutno stabilizirana na razini od oko 40 EUR/MWh. Prikazavši globalne trendove, naglasio je da svjetska (kao i hrvatska) potrošnja ukupne energije po stanovniku raste, a plina i električne energije još više. Obnovljivi izvori su do 2019. pokrili oko 10 % potražnje za novom energijom, a ugljen je i dalje visoko zastupljen. Zbog takve situacije plin ima bitnu ulogu u smanjenju emisija kao zamjena ugljenu i dobra je kombinacija s obnovljivim izvorima. Svjetske emisije stakleničkih plinova u razdoblju od 2010. do 2019., usprkos dosta velikom smanjenju u EU-u, povećane su za oko 10 %, a rast će i dalje zbog povećanih emisija u Indiji i drugim zemljama u razvoju. Izrazio je zabrinutost zbog prisutnosti sve većeg energetskog siromaštva i kolika će biti cijena energije za građane Europe u nastupajućim godinama. Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin zatim je pozvao ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića da se obrati nazočnima i otvori skup.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipovića otvorio je 38. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin. U izlaganju je istaknuo kako je rat u Ukrajini izazvao veliku energetsku krizu u Europi koja se morala prilagodila novim okolnostima. Osigurani su energenti po pristupačnim cijenama, amortizirani netržišni pritisci na cijene plina i struje, a time je osigurana stabilnost i gospodarska aktivnost. Napomenuo je da su cijene energenata u Hrvatskoj među najnižima u Europi te kako u sljedećem razdoblju ne očekuje eskalaciju cijena plina (i električne energije) koja je danas na europskoj razini od oko 40 EUR/MWh. U tom kontekstu u Republici Hrvatskoj je intenzivirana tranzicija prema obnovljivim izvorima energije i po prvi puta je raspisan međunarodni poziv za šest istražnih polja s ciljem iskorištavanja geotermalnih potencijala, a kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost želi se utrostručiti broj solarnih panela koja koriste kućanstva kako bi proizvodila energiju za svoje potrebe. Također, krenulo se s pozivima poduzetnicima za apliciranje za dodjelu bespovratnih sredstava za investicije u konkurentnosti, u sklopu Modernizacijskog fonda (vrijednog oko milijardu eura), pri čemu se dio odnosi na poticanje proizvodnje energije za vlastite potrebe. Vlada Republike Hrvatske želi postići cilj da do 2030. godine imamo instaliranih više od 2500 MW novih obnovljivih izvora energije. Ministar Davor Filipović osvrnuo se i na Hrvatske strategiju za vodik do 2050. godine i aktivnu uključenost Republike Hrvatske u projekt „Dolina vodika Sjeverni Jadran“ zajedno sa Slovenijom i talijanskom Autonomnom regijom Friuli-Venezia-Giulia. Naglasio je ubrzanu promjenu energetske paradigme, koja zahtijeva uključivanje svih nas u tranziciju prema niskougljičnom društvu, gdje bitnu ulogu ima diversifikacija izvora u cilju bolje povezanosti i pozicioniranosti Republike Hrvatske kao energetskog čvorišta u ovom dijelu Europe.

Predsjednik Uprave HEP d. d. Frane Barbarić istaknuo je veliki doprinos tvrtke HEP d. d. u prevladavanju izazova nastalih zbog ekstremnih poremećaja cijena na tržištu plina. Kao zajamčeni opskrbljivač, HEP d. d. je preuzeo sve kupce plina čiji su opskrbljivači zapali u poteškoće ili su zahvaljujući mjerama Vlade Republike Hrvatske dobili povlašteni status. HEP d. d. je imao važnu ulogu u gradnji i radu terminala za UPP na otoku Krku, a njegovi su kapaciteti maksimalno iskorišteni čime je eliminirana ovisnost Hrvatske o ruskom plinu. Predsjednik Uprave HEP d. d. Frane Barbarić smatra da se budućnost plina zasniva u trokutu između zahtjeva sigurnosti opskrbe, energetske tranzicije i pristupačnosti opskrbe plinom. Istaknuo je intenzivne aktivnosti HEP d. d. u okviru ciklusa ulaganja u vjetro- i sunčane elektrane. Do kraja ljeta očekuje pokretanje rada 10 solarnih elektrana. U razvoju je trenutno više od 60 projekta obnovljivih izvora ukupne snage više od 1500 MW i procijenjene investicijske vrijednosti od 1,6 milijarde eura. Na kraju svog obraćanja istaknuo je bitnu ulogu prirodnog plina kao ključnog energenta tijekom još barem dva desetljeća, nakon čega dolazi vodik, pri čemu plinska infrastruktura treba biti tome prilagođena.

Član Uprave INA-Industrija nafte d. d. Miroslav Skalicki rekao je da se INA – Industrija nafte d. d. kao naftna kompanija prilagođava novom vremenu u energetskoj tranziciji prema zelenoj energiji. U rafineriji Rijeka planira se za nekoliko godina krenuti s proizvodnjom zelenog vodika (koji je potreban za preradu naftnih derivata) korištenjem električne energije iz solarne elektrane koja će se izgraditi u rafineriji. Očekuje se povećanje proizvodnje plina na sjevernom Jadranu, čime će se zaustaviti višegodišnji pad proizvodnje. U poslovnim planovima razmatraju i mogućnosti proizvodnje električne energije u vjetroelektranama na Jadranu. Izgrađena je sunčanu elektrana u Molvama, koja će krajem svibnja biti puštena u pogon, kao druga najveća solarna elektrana u Republici Hrvatskoj. INA- – Industrija nafte d. d. prošle je godine proizvodila i isporučivala plin i naftne derivate bez poteškoća.

Članica uprave tvrtke Plinacro d. o. o., mr. sc. Daria Krstičević istaknula je da su izgrađeni terminal za UPP na otoku Krku i plinovod Omišalj – Zlobin odigrali bitnu ulogu u amortiziranju energetske krize. Najavila je novi investicijski ciklus i prilagodbu sustava plinovoda za povećani kapacitet terminala za UPP na otoku Krku. Izgradit će se 58 km dug plinovod Zlobin – Bosiljevo vrijedan 155 milijuna eura. Plinacro d. o. o. je aktivan i na projektima spajanja plinovodnog sustava Republike Hrvatske na Jadransko-jonski plinovod (IAP) te izgradnje južnog spoja s plinskim sustavom BiH. Razvojem novih tehnologija svi plinovodi moći će u budućnosti transportirati i vodik.

Direktor Podzemnog skladišta plina d. o. o. Vlado Vlašić istaknuo je netipične uvjete rada skladišta od samog početka energetske krize i turbulencija cijena plina na svjetskom tržištu. Zahvaljujući odluci Vlade Republike Hrvatske koja je u suradnji s HEP-om stvorila uvjete za punjenje skladišta prije zime (jer korisnici skladišta nisu imali poslovni interes za njegovo punjenje), fleksibilnošću rada osigurana je sigurnost opskrbe. U skladu s vladinom Uredbom o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, ove je godine ciklus povlačenja plina iz skladišta produžen do sredine svibnja kada će početi novi ciklus punjenja skladišta. Novi ciklus punjenja skladišta bit će manje stresan jer se očekuje popunjenost kapaciteta od oko 70 % nakon ciklusa pražnjenja. Direktor Vlado Vlašić predstavio je i projekt novog podzemnog skladišta plina u Grubišnom Polju koji će bitno doprinijeti povećanju sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i fleksibilnosti rada plinskog sustava. Pri kraju je izgradnja prve faze tog skladišta i narednih je dana u planu početak probnog rada novog postrojenja.

Tehnički direktor tvrtke LNG Hrvatska d. o. o. Ivan Fugaš istaknuo je da terminal za UPP na otoku Krku radi normalno i bez tehničkih poteškoća. Aktivnosti i radnje usredotočene su na projekt proširenja kapaciteta terminala na 6,1 milijardu m³/god., što se provodi u suradnji s tvrtkom Plinacro d. o. o., operatorom plinskog transportnog sustava. Najavio je dinamičke radove i da bi taj projekt za dvije godine trebao biti u završnoj fazi. Posebno je istaknuo kako su svi kapaciteti uplinjavanja zakupljeni do 2038. godine.

Nakon pozdravnih riječi pozivno predavanje održao je Andrea Stegher, dopredsjednik i izabrani budući predsjednik Međunarodne plinske unije (IGU) za razdoblje od 2025. do 2028. godine. Europa bi trebala promicati više prirodnog plina, UPP-a i dugoročne opcije, zajedno s promicanjem više niskougljičnih i zelenih plinova i poduprijeti put plinskoga gospodarstva prema inovacijama i tehnološkom razvoju, kako bi se doprinijelo uravnoteženoj evoluciji energetike. Naglasio je da su potrebni novi izvori plina, također novi zeleni plinovi i niskougljični plinovi s tehnologijom hvatanja, korištenja i podzemnog uskladištenja ugljika (CCUS). Nova infrastruktura zajamčila bi potporu energetskim tranzicijama, uzimajući u obzir različite putove i stanja u svijetu. U energetici treba kombinirati održivost i cjenovnu isplativost jer jedno ne može bez drugoga.

Nakon pozvanog predavanja održana je panel-diskusija pod moderiranjem Marka Biočine uz sudjelovanje Marina Zovka iz INA – Industrija nafte d. d., mr. sc. Darije Krstičević iz tvrtke Plinacro d. o. o. i Ivana Fugaša iz LNG Hrvatska d. o. o. Panelisti su pozdravili razvoj strateških projekata proširenja kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku na 6,1 milijardu m³/god. i izgradnje plinovoda Zlobin – Bosiljevo. Postoji veliki interes za zakup novih količina plina povećanog kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku, samim time što je sadašnji kapacitet rasprodan do 2038. godine. INA – Industrija nafte d. d. očekuje povećanu domaću proizvodnju plina u narednom razdoblju i u tu su svrhu pokrenute velike investicije. Sudionici panel-diskusije složili su se da je plin ključna komponenta pragmatične tranzicije, a hrvatski plinski transportni sustav bit će spreman primiti i transportirati vodik u budućnosti, kada za to dođe vrijeme.

Nakon panel-diskusije, mr. sc. Oksana Gantseva iz TrailStone Renewables GmbH je izložila kako su geopolitički rizici i napetosti utjecali na raspoloženja na tržištima plina u EU-u. Tijekom prošle godine energetske su tvrtke bile suočene s ogromnim političkim rizicima, a neke su pretrpjele i ozbiljne gubitke zbog činjenice da u upravljanju rizicima nisu imale odgovarajuće mehanizme za suočavanje s takvim događajima. Na predmetnu tematiku nadovezao se mr. sc. Dániel Garai izlaganjem o utjecaju visokih cijena na trgovanje i likvidnost na energetskim burzama i o važnosti osiguranja plaćanja. Michal Bella iz Central European Gas Huba prikazao je najnovija kretanja na tržištima plina srednje i istočne Europe, gdje cijene temeljene na plinskim čvorištima sve više nastavljaju potiskivati cijene indeksirane prema nafti iz ugovora o isporuci plina. Filimon Antonopoulos iz Tallon Commodities Limited iznio je rješenje kako tvrtke mogu ponovno preuzeti kontrolu nad svojim troškovima i proračunima i zaštititi se u razdobljima ekstremne volatilnosti cijena i iracionalnih stanja na tržištima. Održiva ravnoteža između recentne energetske krize (vezane za opskrbu Europe energijom) i nužne energetske tranzicije predstavlja izazov za naftno-plinsku industriju koji zahtijeva odmjerene akcije. Dr. sc. Alan Vranjković iz INA – Industrija nafte d. d. izložio je tematiku upravljanja istraživanjima plina kroz organski rast (INA industrija nafte). Matko Mamić objasnio je potencijal i izglede za istraživanje prirodnog plina i međunarodnu suradnju u jugoistočnoj Europi i mediteranskom bazenu (Izrael, Cipar, Egipat i Grčka) i što to znači za sigurnosti opskrbe plinom.

Nakon završetka prezentacija svih predavača u predmetnoj tematskoj cjelini razvila se zanimljiva panel-diskusija koju je moderirao Dean Gnjidić. Predavači su detaljnije opisali svoja izlaganja, praktična iskustva i očekivanja u pogledu budućnosti tržišta plina. Trgovci plinom su iznijeli da se može očekivati ili visoka ili niska cijena plina, no u uvjetima ekstremne volatilnosti jako je teško trgovati, što predstavlja i velike financijske izazove u gospodarstvu. Naime, visoke cijene plina povlače lančanu reakciju i dugoročno nisu dobre za investicije. Kupci plina su mnogo naučili u prethodnom razdoblju ekstremnih cijena prirodnog plina, a zadaća opskrbljivača je graditi poseban međusobni odnos povjerenja.

Plinovi iz obnovljivih izvora i niskougljični plinovi aktualna su tema plinskoga sektora i mnogih istraživanja. Budući da se sve više intermitentnih obnovljivih izvora energije uvodi u energetske mreže, pouzdanost i robusnost energetskog sustava postaju važan kriterij. U opisivanju robusnosti energetskog sustava, prof. dr. ing. Gerhard Schmitz definirao je novi ‘indeks otpornosti’ (RI). Otpornost je sposobnost sustava da se oporavi nakon poremećaja. Mr. sc. Nikola Babić prikazao je na koji način tvrtka Bilfinger Engineering & Maintenance GmbH omogućuje svojim kupcima da iskoriste prednosti tehnologije vodika (u cijelom vrijednosnom lancu vodika od proizvodnje, skladištenja i prijevoza do uporabe).

Zoran Vrsalović iz tvrtke Macel plin d. o. o. iznio je tehnološku mogućnost proizvodnje sintetičkog prirodnog plina iz UNP-a. Vladimir Turina je prikazao viziju tvrtke Viessmann d. o. o. koja je fokusirana na istinsku inovaciju i klimatska rješenja koja će koristiti obnovljive izvore energije. Plinska mreža će omogućiti korištenje biometana i zelenog vodika proizvedenog pomoću energije vjetra i sunca. Kroz informacijsku mrežu omogućit će se optimizacija potrošnje energije i osigurati opskrba uz najmanje troškove. U svjetlu nastojanja Europe da svede emisije ugljičnog dioksida na nultu razinu do 2050., (smanjenjem udjela fosilnih goriva u gospodarstvu, a povećanjem udjela obnovljivih izvora energije), obnovljivi vodik se nameće kao ključni čimbenik realizacije zadanih ciljeva. Program proizvodnje vodika korištenjem elektrolizatora tvrtke Siemens Energy d. o. o., koja je glavni partner ovog skupa, iznio je Marko Babić. Cong Wu je naglasio da je kogeneracijski sustav temeljen na gorivnim ćelijama (FC-CHP) važno sredstvo dekarbonizacije građevinskog sektora.

Infrastruktura, inovacije i stabilni izvori financiranja jamac su pouzdanog budućeg dekarbonizaciranog energetskog sustava. Projekt izgradnje novog podzemnog skladišta plina u Republici Hrvatskoj – PSP Grubišno Polje prepoznat je kao projekt od strateškog značaja. Prvu fazu realizacije projekta, tj. privođenje otkrivenog i neiscrpljenog ležišta prirodnog plina u proizvodnju, kako bi se u sljedećoj fazi projekta iscrpljeno plinsko ležište prenamijenilo u podzemno skladište plina, izložio je Laslo Farkaš Višontai iz tvrtke Podzemno skladište plina d. o. o. Završetak i puštanje novog podzemnog skladišta plina u rad predviđa se najranije u 2027. godini. Konstantinos Koutsogiannis iz tvrtke Asprofos S.A. smatra da će nafta i plin biti glavni izvori energije i u sljedećem desetljeću budući da obnovljivi izvori energije (solarna energija i vjetar) još uvijek nisu dovoljno razvijeni, a vodik nije zreo za široku upotrebu. U svojoj prezentaciji je naveo teze zašto Grčka može imati ulogu važnog središta za osiguranje energetske sigurnosti u jugoistočnoj i srednjoj Europi. Projekt Aquamarine Hungarian Gas Storage započeo je 1. veljače 2021. godine. Kao dio projekta Aquamarine, Hungarian Gas Storage Ltd. namjerava implementirati sustav elektrolize s približno 2,5 MW ukupne snage i odgovarajuću tehnologiju pripreme vodika na lokaciji podzemnog skladišta plina Kardoskut. Csaba Lékó iz Hungarian Gas Storage Ltd. je prikazao do sada završene faze projekta, a završetak građevinskih radova očekuje se do kraja prvog tromjesečja 2023., nakon čega će započeti probni rad nove skupine opreme. Skladištenje električne energije predstavlja jedan od najvećih izazova energetske tranzicije budući da volatilnost vjetra i sunca zahtijeva veliko i sezonsko skladištenje energije. Dr. sc. Klaus Payrhuber iz tvrtke INNIO Jenbacher GmbH & Co OG naveo je prednosti decentraliziranih i dispečerskih elektrana za uravnoteženje volatilnosti obnovljivih izvora energije. Fokus je na planu prijelaza s prirodnog plina na korištenje obnovljivog plina temeljenog na biometanu i zelenom vodiku.

Nakon završetka prezentacija svih predavača, održana je panel-diskusija koju je moderirao Marko Blažević. Predavači su detaljnije opisali svoja izlaganja, a dominantna rasprava vodila se o vodiku i njegovoj implementaciji u plinski sustav. Osim tehničkog, u praksi postoji i ekonomski rizik o kojemu se još ne govori, naglasio je izv. prof. dr. sc. Darko Pavlović iz tvrtke Plinacro d. o. o. Proces uvođenja vodika u praksi predstavlja generacijski problem u trajanju od najmanje 30 godina. U narednom razdoblju bit će potrebno riješiti pitanje skladištenja vodika u geološkim formacijama, što se intenzivno razmatra u državama poput Austrije, Italije, Njemačke i SAD-a. Također, otvoreno je pitanje imenovanja dionika koji će se baviti skladištenjem vodika, a bit će potrebno razriješiti problematiku regulatornih ograničenja.

I ove godine studenti su dobili priliku pokazati svoje znanje i kreativnost. Kristijan Ćurić, Tonka Vrdoljak i Domagoj Mrnjavčić izlaganjem prezentacija svojih cjelovitih radova (objavljenih u Zborniku radova 38. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin) pokazali su da postoje mlade stručne snage na koje plinski sektor može računati u budućnosti.

Mr. sc. Vedran Majerus, iz tvrtke INA – Industrija nafte d. d., u svom je izlaganju prikazao primjenu tehnološkog rješenja ugradnje prenosive kompresorske jedinice na plinskoj stanici Gola Duboka. Puknuće cjevovoda u plinskom distributivnom sustavu može uzrokovati istjecanje plina u atmosferu. U distributivnim sustavima se ugrađuju osigurači od nekontroliranog istrujavanja kojima se provodi zatvaranje i prekid protoka plina. Dr. sc. Berislav Pavlović iz Gradske plinare Zagreb d.o.o. je prezentirao na koji način se ispituju dinamičke značajke osigurača od nekontroliranog istrujavanja plina u plinskim distributivnim sustavima, a mr. sc. Stefano Menghini iz tvrtke Automa s.r.l. je prezentirao koncept modulacije radnog tlaka kao rješenja za smanjenje emisije metana.

Bez uvođenja pametnih tehnologija, inovacija i digitalne transformacije, u plinskom je sektoru nemoguće zamisliti proces modernizacije plinskoga sustava. Predavanje na tematiku primjene informacijskih tehnologija u održavanju i razvoju plinskog transportnog sustava tvrtke Plinacro d. o. o. održala je Vanja Skopljak Štulić iz tvrtke Plinacro d. o. o., a kreiranu 3D virtualnu platformu FSRU broda povezanu sa sustavom održavanja u LNG Hrvatska d. o. o. održao je Marko Grbić iz tvrtke LNG Hrvatska d. o. o.  Operativna tehnologija zna biti izložena kibernetičkim prijetnjama koje mogu ugroziti učinkovitost i pouzdanost kritične infrastrukture poput elektrane, električne mreže, rafinerije, naft­ovoda i plinovoda, skladištenja naft­e i plina. Josip Damjanović je prikazao rješenja koja nudi Siemens Energy d. o. o. Vladimir Runtas iz Holosys d. o. o. prikazao je Holosys sustav za daljinsko očitanje potrošnje plina i benefite prilikom uvođenja sustava na tržište tijekom plinske krize.

Marko Horvacki Zivalov iz tvrtke KONCEPTING d. o. o. istaknuo je da modernizacija plinske distribucijske mreže i sve veći troškovi poslovanja, uz povećanje sigurnosti, predstavljaju veliki izazov u radu distributera plina. Smatra da je zbog kvalitete i funkcionalnosti, pametni ultrazvučni plinomjer PRODIGI, proizvođača MESURA METERING s.r.l., novi iskorak u tehnološkom smislu. Jedan od ključnih razloga za uvođenje digitalizacije na kritičnu infrastrukturu i upravljanje njome jest nedostatak informacija. Rješenja kako digitalizacijom prevladati izazove na kritičnoj infrastrukturi i izbjeći štetu iznio je Ivan Juras iz tvrtke GDi d. o. o. Sposobnost organizacije da se brzo prilagodi tehnološkim trendovima u razvoju defi­nira njezinu digitalnu zrelost. Digitalna zrelost je ključna jer omogućuje izvlačenje maksimalne koristi iz tehnoloških inovacija, što rezultira sigurnijim i pouzdanijim operacijama, naglasili su u svom predavanju Marko Božac i Sangeeth Sagar Cenosco iz tvrtke Custom B.V.

Razvojni potencijali terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP) i njihova uloga u budućoj europskoj plinskoj infrastrukturi predstavljaju danas jednu od prioritetnih tema potaknutu krizom u Ukrajini. Dr. sc. Veljko Filipan s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, objasnio je tehnologije ukapljivanja prirodnog plina i dao pregled danas primjenjivanih tehnologija u rashladnoj i kriogenoj tehnici te se osvrnuo na rashladnu energiju UPP-a koja bi se mogla iskoristiti pri njegovom ponovnom uplinjavanju. Tomislav Šarić iz LNG Hrvatska d. o. o. iznio je teze o važnosti terminala za UPP na otoku Krku za sigurnost opskrbe u Republici Hrvatskoj i zemljama u okruženju. Budući da su svi kapaciteti uplinjavanja u ovom desetljeću već zakupljeni, kao važan razvojni projekt istaknuo je projekt povećanja kapaciteta uplinjavanja s trenutnih 2,9 mlrd m³/god. na 6,1 mlrd m³/god. koje se planira u nadolazećem razdoblju.

Na prethodno predavanje, nadovezao se Ivan Fugaš iz LNG Hrvatska d. o. o., koji je prezentirao razne mogućnosti povećanja maksimalnog kapaciteta terminala za ukapljeni prirodni plin. Detaljnije je objašnjen odabrani dodatni modul za uplinjavanje, s maksimalnim kapacitetom uplinjavanja i otpreme prirodnog plina od 250.000 Sm³/h. Amine EL KADIRI iz Gaztransport & Technigaz (GTT) održao je predavanje na tematiku prijevoza UPP-a i terminala za UPP. U prvom dijelu prezentacije, fokus je stavio na operacije prijenosa tereta s broda na brod (STS) za FSRU te na digitalno rješenje koje pomaže u poboljšanju operativnosti. Drugi dio prezentacije je posvetio rješenju skladištenja na kopnu, poput standardnih kopnenih spremnika s ravnim dnom, kao i novom G konceptu tvrtke GTT za modularne spremnike. Osim jednostavne zamjene uvezenog plina iz plinovoda, UPP će imati važnu ulogu i putem vrijednosnog lanca ukapljenog prirodnog plina malih razmjera. Julie Cejkova iz Chart Ferox a.s. smatra da, uz energetsku tranziciju i energetsku neovisnost, UPP ima potencijal ostvarenja ključne uloge u energetici Europe. Prikazala je tehničku izvedivost UPP-a malih razmjera i objasnila kako se isti koncept kriogenog lanca vrijednosti može primijeniti na vodik.

Nakon završetka prezentacija predavača predmetne tematske cjeline, panel-diskusiju je moderirao Matija Galijot iz LNG Hrvatska d. o. o.  Predavači su detaljnije opisali svoja izlaganja i perspektivu daljnjeg plasmana UPP-a, naglašavajući  važnost projekta proširenja kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku na 6,1 milijardu m³/god., što će biti u fokusu plinskoga sektora i tržišta plina. Očekuje se veća uloga tzv. small-scale postrojenja za UPP, a naročito u teškom kamionskom prijevozu i pomorskom prometu. Amine EL KADIRI je informirao skup da će tvrtka  Gaztransport & Technigaz (GTT) izgraditi i pustiti u pogon prvi brod za prijevoz vodika 2028. godine, o čemu će dodatno obavijestiti javnost.

Tematika uporabe plina u prometu imala je dva zanimljiva predavanja. Izv. prof. dr. sc. Luka Perković s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, u svom izlaganju predstavio je detaljan model rada punionice za ukapljeni i stlačeni prirodni plin (UPP i SPP) u Zagrebu. Prikazao je procjenu granica efikasnosti, energetsku potrošnju i analizu pojedinih segmenata rada.  Posebno je naglasio maseno-energetsku bilancu i termodinamički modelirani proces koji se odvija u samom spremniku za UPP, spremniku za SPP, isparivaču i dispenzeru. Implementaciju UPP goriva na brodove u plovidbi plitkim morima u fokusu nadolazećih novih strogih ekoloških zahtjeva regulative obrazložio je Sanjin Kuljanić. Smatra da će se u narednom razdoblju brodari okrenuti alternativnim fosilnim gorivima i fokusirati na UPP.

Nakon predavanja održana je panel-diskusija koju je moderirao mr. sc. Davor Matić. Panelisti su izrazili jedinstveni stav o velikoj perspektivnosti UPP-a i bioplina u cestovnom i pomorskom prometu u idućem desetljeću. Sve stroži standardi kvalitete goriva tome idu u prilog. Izgradnja potrebne infrastrukture punilišta bit će ključna za daljnji razvoj uporabe plina u prometu. Republika Hrvatska ima još mnogo prostora za napredak u potrošnji i stlačenog prirodnog plina (SPP-a), između ostalog i zbog svojeg dobrog tranzitnog položaja u regiji (poput punionice u Slavonskom Brodu). Panelisti su zaključili kako će bioplin, a daljnjim razvojem tehnologije i nižom proizvodnom cijenom i vodik, u daljnjoj budućnosti imati bitno mjesto u ekološki prihvatljivim gorivima nulte emisije.

Krešimir Marijanović prezentirao je rad nove platforme Operatora distributivnog sustava Brod-plin d. o. o. i njenu primjenu kod dva krajnja korisnika kategorije kućanstva i poduzetništva koja koriste prirodni plin u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije. Plinofi­kacija Dalmacije, a napose Šibensko-kninske županije, i dalje ima značajnu progresiju. Plino­fikacija je postala pokretač razvoja velikih industrijskih pogona koji nema alternative, naglasio je Jakov Bakić iz tvrtke Inženjering za energetiku i plin d. o. o. Jednostavnost i fleksibilnost korištenja plina kod velikih potrošača u sektoru toplinske energije daju mu prednost nad ostalim energentima. Aleksandar Karre iz Plinacro d. o. o. opisao je provođenje redovitih inspekcija plinovoda u tvrtki Plinacro d. o. o. U tom kontekstu prikazao je sanaciju oštećenog plinovoda Ludbreg – Koprivnica. Vedran Prica, iz tvrtke Feromihin d. o. o., u svom je izlaganju prezentirao na koji način tvrtka Feromihin d. o. o. koristi uređaj za umjeravanje LBC-a.

U vrijeme eskalacije tržišne cijene plina (i ostalih energenata), tradicionalno stabilne i konzervativne djelatnosti se suočavaju s nizom nepredviđenih okolnosti, tržišnih šokova, državnih intervencija te općenito oscilacija bez presedana. Tamara Jakšić iz Madirazza & partneri odvjetničko društvo d. o. o. izložila je pravnu analizu najznačajnijih rizika koji se javljaju u energetskim djelatnostima trgovine i opskrbe plinom i predstavila pravne instrumente uz pomoć kojih se ti rizici mogu umanjiti ili u najboljem slučaju isključiti. Marija Mušec, LL.M. iz Odvjetničkog društva Bardek, Lisac, Mušec, Skoko i partneri d. o. o. u suradnji s CMS Reich-Rohrwig Hainz dala je pregled europskog zakonodavstva i Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine, u pogledu predstojećeg uređenja vodika u hrvatskom zakonodavstvu. Petra Šantić, LL.M. odvjetnica u suradnji sa tvrtkom Schönherr naglasila je značaj vodika koji je među ključnim prioritetima za ostvarenje ciljeva europskog zelenog plana i koji ima važnu ulogu u tranziciji Europske unije prema klimatskoj neutralnosti do 2050., prikazavši novi pravni okvir Europske unije za razvoj tržišta vodika.

Na kraju velikoga trodnevnog skupa direktorica Centra za plin Hrvatske d. o. o. Anita Dubravica Baričević zahvalila je svim pokroviteljima, sponzorima, predavačima, medijskim pokroviteljima, predstavnicima medija i svim ostalim sudionicima skupa na potpori i doprinosu uspješnosti održanog skupa te iznijela podatke o posjećenosti ovogodišnje konferencije i izložbe. Dopredsjednik HSUP-a Srećko Ezgeta zahvalio je svim sudionicima, moderatorima i organizatorima na uspješno održanom skupu. Na kraju zatvaranja skupa posebno je istaknuo da će prirodni plin još dugi niz godina imati bitnu ulogu u ukupnom energetskom sektoru Europske unije i Republike Hrvatske u procesu dekarbonizacije i obilježiti tranzicijsko razdoblje prema niskougljičnoj budućnosti, uz neophodno vrijeme prilagodbe novim tehnologijama.

Sljedeći 39. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin održat će se od 8. do 10. svibnja 2024. godine, već tradicionalno, u Opatiji.